NavMenu

Marković: Ponuda mađarske elektroprivrede EPS-u nije prihvatljiva iz više razloga

Izvor: Beta Utorak, 23.05.2023. 10:51
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: shuttestock.com)Ilustracija
Stručnjak Deloitte Srbija za energetiku Željko Marković rekao je danas da misli da ponuda mađarske elektroprivrede MVM, koju je EPS dobio i odbio, o formiranju zajedničkog preduzeća (joint-venture) nije prihvatljiva.

- Na osnovu informacija koje su preneli mediji i društvene mreže, mislim da ponuda mađarske elektroprivrede MVM koju je rukovodstvo Elektroprivrede Srbije (EPS) odbilo na prvi pogled nije prihvatljiva iz više razloga - rekao je Marković za Betu.



Marković je rekao da je reč o ponudi o formiranju zajedničkog preduzeća sa po 50 odsto vlasništva EPS-a i MVM-a, pri čemu bi EPS izdvojio oko 360 megavata (MW) svojih kapaciteta u hidroelektranama (Ovčar Banja, Međuvršje, Kokin Brod, Uvac, Potpeć, Pirot, Vlasinske HE), kao i zemljište za izgradnju novih elektrana iz OIE, dok bi mađarski partner učestvovao sa 600 miliona evra ulaganja.

To, kako je rekao, praktično znači da je MVM ova osnovna sredstva EPS-a, kao i zemljište za buduće projekte procenio na 600 mil EUR.

Zajedničko preduzeće bi se, prema njegovim rečima, u početku finansiralo od prodaje električne energije koja se proizvodi u hidroelektranama koje ulaze u taj sastav.

- Kako sam čuo u razgovorima sa ljudima iz struke, tako i iz saopštenja ministarstva, rukovodstvo EPS-a je odbilo takav predlog i o tome informisalo Nadzorni odbor. Kao stručnjak, nisam protiv toga da EPS formira zajedničke nove firme sa elektroprivredama iz regiona, to svakako može biti dobro i za EPS i za te partnere, ali je bitan način, kako se to čini - rekao je Marković.

Dodao je da, ako se ulaže novac, obe strane bi trebalo da ulože novac, a ako se ulažu osnovna sredstva, to bi trebalo da ulažu obe strane.

- Zašto MVM ne bi uložio neke svoje elektrane u takvo zajedničko preduzeće? Stoga mislim da ova, konkretna ponuda, i na prvi pogled nije prihvatljiva i to iz više razloga. Moje prvo pitanje je kako je izvršena procena ovih hidroelektrana - rekao je Marković.

Po međunarodnim standardima, procena se, kako je rekao, uvek isključivo radi za određenu namenu, jer od toga zavisi i metoda koja se koristi u proceni.

On je, ilustrujući način procene, naveo da te hidroelektrane mogu proizvoditi u proseku, što zavisi od hidrologije, od 1,2 do 1,4 miliona MWh električne energije godišnje, što u skladu sa trenutnim cenama električne energije na tržištu vredi oko 140 do 170 miliona evra.

- Gledano sa te strane, na njihov potencijal da donesu prinos, odnosno profit, upitno je da li je vrednost tih elektrana samo 600 mil EUR, ili veća. Ja bih rekao da je veća, ali je svakako potrebno uraditi detaljniju analizu - rekao je Marković.

Drugo pitanje je, prema njegovim rečima, kako bi se to izdvajanje reflektovalo na ostatak EPS-a?

Marković je rekao da se vrednost izdvojenih elektrana ne ogleda samo u njihovom potencijalu da naprave profit, već i u njihovom doprinosu na rad ostatka proizvodnog portfelja EPS-a, pa bi njihovo izdvajanje smanjilo i upotrebnu vrednost ostalih elektrana EPS-a.

Na kraju, kako je rekao, gde je u tih 600 miliona i vrednost zemljišta, koje bi EPS uložio za izgradnju novih kapaciteta?

Upitno je, prema njegovim rečima i da li MVM ima stručna znanja i iskustva (know how) po pitanju hidroelektrana, pošto se i oko toga špekulisalo u javnosti.

- Puno stručnih pitanja se nameće u razmatranju takve ponude, pa smatram i očekivanim i razumnim to što je rukovodstvo EPS-a ovakvu ponudu odbilo - rekao je Marković.

Podsetio je da je EPS osnovao zajedničko preduzeće sa Elektroprivredom Republike Srpske za izgradnju hidroelektrana iz sistema "Gornja Drina" i ocenio da bi to mogao biti primer dobre zajedničke saradnje elektroprivreda u regionu.

On je rekao da EPS treba da formira zajednička preduzeća, ali tamo gde ima osnova i gde su partneri ravnopravni, što se u mađarskoj ponudi, sudeći prema dostupnim informacijama, ne vidi.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

29.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Raspisan tender za rekonstrukciju vodotornja i gradnju pasarele u okviru Ložionice vredan 12,6 mil EUR

Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu raspisala je tender za projektovanje (izrada PZI i PIO) i izvođenje radova u okviru kompleksa Ložionice. Tender se odnosi na rekonstrukciju vodotornja, izgradnju pasarele i opremanje, a reč je fazama 4 i Faze 5 restauracije kompleks kod Mostarske petlje. Opremanje objekata odnosi se na Vodotoranj, Ložionicu i poslovni Aneks (nabavka i ugradnja audio vizuelne tehnike, nameštaja,

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.