NavMenu

Evo kuda će proći autoput kroz Južni Banat - Objavljen plan za najkraću drumsku vezu sa Rumunijom (MAPA)

Izvor: eKapija Ponedeljak, 05.06.2023. 11:20
Komentari
Podeli
(Foto: JP Zavod za urbanizam Vojvodine/PPPPN, screenshot)
Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine stavio je na rani javni uvid materijal za izradu prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora auto-puta E-70, deonica Pančevo-Vršac-granični prelaz sa Rumunijom (Vatin).

U dokumentu, koji je izradio Zavod za urbanizam Vojvodine, nisu dati detalji profila budućeg auto-puta čija se gradnja najavljuje više od 15 godina, ali je prikazana trasa kojom će ova važna saobraćajnica prolaziti.

Područje obuhvaćeno okvirnom granicom prostornog plana, obuhvata cele katastarske opštine u sledećim jedinicama lokalne samouprave:

- Grad Pančevo: katastarske opštine Pančevo i Banatsko Novo Selo;

- Opština Kovin: katastarska opština Mramorak

- Opština Alibunar: katastarske opštine Vladimirovac, Alibunar, Banatski Karlovac, i Lokve;

- Opština Plandište: katastarske opštine Barice, Plandište i Margita;

- Grad Vršac: katastarske opštine Vršac, Vatin i Mali Žam.

Površina područja iznosi oko 980 km2, s prostornim planom se utvrđuje koridor brze saobraćajnice državnog puta u ukupnoj širini od 700 m.

U planu se navodi da putnu mrežu u koridoru budućeg autoputa državnog puta IA reda, deonica Pančevo-Vršac-granica sa Rumunijom, pored državnih puteva I i II reda, čine i opštinski i nekategorisani putevi u koji se nalaze u zoni koridora autoputa koji zahtevaju odgovarajući tretman u konfliktu sa putem najvišeg hijerarhijskog nivoa (rekonstrukcija, rehabilitacija, relokacija/dislokacija).

Dodaje se da je opšta karakteristika kategorisanih puteva da su na kraju eksploatacionog perioda i da su u vrlo lošem stanju (kolovozne površine, bankine, odvodni kanali), a razlozi takvog stanja su saobraćajno opterećenje i problemi sa neodržavanjem poslednjih decenija.

Takđe, u obuhvatu prostornog plana nalazi se i više aerodroma i letilišta koji svoju namenu zadržavaju i u narednom periodu.

Putni pravac autoputa E-70 na pravcu Pančevo – Vršac – državna granica sa Rumunijom predstavlja krak primarne mreže puteva Srbije (međunarodni krak IV SEETO mreže) koji treba da ubrza i učini efikasnijim postojeće daljinske tokove na magistralnom pravcu
od Beograda ka Pančevu, Vršcu i granici sa Rumunijom.

- U sistemu putne mreže Srbije ovaj putni pravac predstavlja osnovnu vezu na pravcu istok- zapad, koji povezuje Vojvodinu i Beograd, centralne i severne delove Srbije, dok nastavak ovog državnog puta istočno od Pančeva ka Vršcu i zapadno prema Beogradu, predstavlja važnu vezu ka Rumuniji odnosno međunarodnom putu E-75 – stoji u dokumentu.

Ističe se da će izgradnja autoputa kroz Južni Banat direktno doprineti bržem razvoju Pančeva, Vršca, Alibunara, Kovina i Plandišta, koji se neposredno vezuju za ovaj koridor.


Podsetimo, skupština AP Vojvodine usvojila je krajem aprila odluku o izradi prostornog plana područja posebne namene auto-puta kroz Južni Banat.

Za ovaj projekat već je urađena prethodna studija opravdanosti sa Generalnim projektom, a tehničku dokumentaciju je izradio Institut CIP.

Prethodno, sredinom prošle godine, resorni ministri Srbije i Rumunije potpisali su sporazum o izgradnji autoputa Beograd-Temišvar, kojim su se dve države obavezale da će uspostaviti vezu direktnim povezivanjem auto-puta Beograd-Vatin (državna granica). Tada je rečeno da će auto-put biti dugačak 65 kilometara sa srpske strane, a sa rumunske strane ((auto-put Temišvar – Moravica (državna granica)), približno 78 kilometara.

Inače, za izgradnju ovog putnog pravca su ranije bili zainteresovani Italijani - još 2007. godine potpisan je protokol o saradnji putara Srbije i Italije radi izgradnje auto-puta kroz Južni Banat.

Ostale projekte u oblasti putne infrastrukture možete pogledati u našoj interaktivnoj mapi OVDE.

B. P.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

25.04.2024.  |  Agro, Finansije

Knjaz Miloš u punom vlasništvu grupe Mattoni 1873

Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43%) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik. Vrednost transakcije je gotovo 90 mil EUR, navedeno je na sajtu kompanije Knjaz Miloš. Grupa Mattoni 1873 posluje u osam zemalja, sa 3.400 zaposlenih, 11 proizvodnih pogona i 39 brendova, kao što su Knjaz Miloš, Mattoni, Magnesia, Szentkirályi,

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.