NavMenu

Prekvalifikacijom do posla - Najtraženije obuke iz oblasti IT-ja i stranih jezika

Izvor: Novosti Utorak, 17.05.2016. 19:50
Komentari
Podeli
Samo u poslednjih nekoliko godina broj zahteva za prekvalifikaciju upućen medicinskim školama u Srbiji povećan je za trećinu. Veća zarada u inostranstvu i nemogućnost zapošljavanja u zemlji osnovni su razlozi zašto ekonomski ili prehrambeni tehničari postaju medicinski tehničari.

Kako navodi Biljana Jovanović Glavonjić, pomoćnik direktora Medicinske škole "Nadežda Petrović" u Zemunu, poslednjih nekoliko godina broj zahteva za prekvalifikaciju veći je za 30% . Maturanti gimnazija, ekonomskih, poljoprivrednih, umetničkih škola, ali i lekari u želji za radnom knjižicom dolaze na njihovu adresu.

- Kandidati koji traže prekvalifikaciju su vrlo motivisani i završavaju je za godinu i po do dve godine. Koliko dugo će trajati sticanje nove diplome zavisi od toga koliko predmeta treba da polažu. Za razliku od lekara koji kreću put Norveške, medicinske sestre odlaze u Nemačku. Uporedo s prekvalifikacijama, one intenzivno uče i jezik - kaže Jovanović Glavonjić.

Prekvalifikaciju traže i lekari koji su završili gimnaziju i oni je najbrže završe, za oko godinu dana uz položene predmete poput anatomije ili hirurgije. Oni, uglavnom, odlaze u Norvešku, gde prvih nekoliko godina rade kao medicinski tehničari, a posle se zapošljavaju kao doktori.

I dok su zdravstveni radnici spremni da zarad posla i zarade delimično promene zanimanje, u Nacionalnoj službi za zapošljavanje ističu da praksa pokazuje da je malo zainteresovanih za, uslovno rečeno, promenu struke.

- Najviše interesovanja ima za učenje stranih jezika različitih nivoa kao što su engleski, nemački i italijanski jezik, ali i za različite obuke iz oblasti IT, počev od osnovne informatičke do pohađanja specijalizovanih, licenciranih obuka. Takođe i pohađanje različitih obuka koje obezbeđuju "samostalno" obavljanje poslova na tržištu rada privlači pažnju jer omogućava još jedan set znanja i veština koji se mogu primeniti nezavisno od postojećih znanja, veština, kvalifikacija - kaže za "Novosti" Neda Milanović, direktorka Sektora za podršku zapošljavanju u Nacionalnoj službi za zapošljavanje.

Programom rada za ovu godinu planirano je uključivanje u obuke za tržište rada ukupno 1.730 osoba, od toga 630 sa invaliditetom i na zahtev poslodavca 1.020 nezaposlenih, od tog broja 20 je sa invaliditetom.

Zvanično je, tvrde u NSZ, prekvalifikacija namenjena teže zapošljivima i nezaposlenima koji su napustili školovanje.

- Poslednjih nekoliko godina Programom rada Nacionalne službe za zapošljavanje nije planiran ovaj program. Sa druge strane, obuke za tržište rada i na zahtev poslodavca su namenjene teže zapošljivim nezaposlenima - kaže Milanović.


(Foto: Ivana Vuksa)
Sezonski kadar


U Medicinsku školu "Beograd" stižu zahtevi za prekvalifikaciju. Nada Trifković direktor ove obrazovne ustanove ističe da oni sklapaju ugovore na godinu-dve, pošto su toj zemlji u tom trenutku potrebni.

- To je "sezonski kadar", ali činjenica je da su naše medicinske sestre i lekari izuzetno cenjeni u inostranstvu, što pokazuje da imamo dobre medicinske škole gde se oni obrazuju - kaže Trifković.

Standard malo bolji


Plata medicinskih radnika u inostranstvu je veća, ali kada se uporedi s troškovima života i plaćanjem stana, standard im bude tek malo bolji nego u Srbiji. Mnogi od njih i posle isteka ugovora ne žele da se vrate, pa potpuno izlaze iz struke i rade šta god im se ponudi.

Obuke


U 2015. godini obukama na zahtev poslodavca obuhvaćeno je 505 osoba. Najveći broj obuka koji je realizovan je iz područja rada tekstilstvo i kožarstvo i elektrotehnika. U obuke za tržište rada po ugovorima iz 2015. godine uključena je 761 osoba. Najveći broj njih je učio strane jezike, zatim su se obučavali u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, ekonomiji, pravu i administraciju, informacionim tehnologijama.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

29.04.2024.  |  Industrija, Saobraćaj

U Beogradu od 8. maja samo bela taksi vozila - U slučaju da ne sprovedu odluku, taksiste očekuje velika kazna

Taksi vozila u prestonici od 8. maja moraju da budu bele boje, a taksista koji to ne uradi snosiće posledice u vidu kazne od 40.000 dinara. U ovom trenutku, gotovo svi su ispoštovali odluku koja je stupila na snagu 2021. godine. Takođe, veliki broj njih iskoristio je subvencije države, koje su iznosile 8.000 EUR po vozilu, pa je trenutno oko 1.700 automobila starosti između jedne i tri godine. - Od 8. maja svi moraju da budu u beloj boji,

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.