NavMenu

Željko Tomić, generalni direktor "OSA Računarski inženjering" - Kako smo pokrenuli privatni biznis u SFRJ

Izvor: eKapija Sreda, 05.11.2014. 13:25
Komentari
Podeli
Željko TomićŽeljko Tomić
Kompanija "OSA Računarski inženjering" obeležila je nedavno četvrt veka uspešnog poslovanja, a Željko Tomić, generalni direktor i jedan od osnivača, kaže da već počinju pripreme za proslavu 50. godišnjice.

Ova uspešna domaća firma je svega 14 godina "mlađa" od "Microsoft"-a, a sedam godina od "Autodesk"-a, čiji je zastupnik za celu Adriatik regiju. Poslednje tri godine ostvaruju značajan rast, te najavljuju i plan za dalje širenje poslovanja na tržište jugoistočne Evrope tokom 2016. godine, a zatim i na celo evropsko tržište do 2019. godine. Ono što je vrlo zanimljivo, jeste da u ovoj kompaniji u protekle tri godine svi zaposleni učestvuju u podeli dobiti.

U intervjuu za "eKapiju" Željko Tomić govori o počecima privatnog preduzetništva davne ‘89, o ključnim trenucima u razvoju kompanije i o tome da li je teže sada ili devedesetih, velikim poslovima, motivaciji zaposlenih i o tome zašto dobar biznismen treba da ide kući na vreme.

eKapija: Kako je bilo 1989?


- Bilo je mnogo optimizma, vere u budućnost i želje da se urade velike stvari i naprave veliki poslovi. Bilo je izazovno, ali i teško krenuti u privatni biznis. Nije lako otisnuti se i početi nešto potpuno novo.

eKapija: Šta je prevagnulo u donošenju odluke da uđete u preduzetničke vode?

- Ja sam u to vreme bio direktor jednog društvenog samoupravnog preduzeća. Moji partneri (Petar i Boris Damjanović, prim.aut) su mi tako predstavili svoju ideju, da sam odmah shvatio da je u tome, što su oni radili kao frilenseri - budućnost. Uprkos tome što su informacione tehnologije vrlo mlada grana industrije, verovao sam da se od toga može stvoriti uspešan posao, i uhvatio sam se u koštac sa svim izazovima. IT su budućnost ne same po sebi, već kao pogonsko gorivo za ekonomski razvoj svakog društva.

eKapija: OSA je bila među prvih 100 registrovanih privatnih firmi u SFRJ. Kakve su bile reakcije na pojam – privatnog preduzeća?

- "Privatno" je u to vreme imalo negativan predznak. Na neki način je čak i izjednačavano sa korupcijom i sa poslom koji nije sasvim "čist". Zbog toga smo mi, osim poslovnih izazova, morali da se borimo i sa predrasudama, u svakom poslu koji smo ugovarali sa društvenim preduzećima.

eKapija: U kom trenutku ste sebi po prvi put rekli da ste na pravom putu?


- Ja sam u to verovao od prvog momenta, nisam nikada imao strah ni dilemu. Imao sam prave partnere, sa mnogo znanja i umeća, i svi smo bili uvereni u to da radimo pravu stvar. Verujem da u bilo kom poslu, ko vredno radi, dugoročno ne može da bude neuspešan.

Od samog starta, naša ideja je bila da sve što zaradimo u prvih deset godina reinvestiramo u firmu. Naravno, svaki posao se radi da biste lepo živeli i zaradili, i sa te strane takođe ne mogu da se požalim. Ali, istina je da smo zaista prvih deset godina samo ulagali u razvoj.

eKapija: Kako je kompanija OSA prošla kroz period sankcija i ratova u Jugoslaviji?


- Teško, kao i svi ostali. Ipak, nismo se predavali, i "podelili" smo poslovanje – jedan segment je bilo održavanje razvoja u Srbiji, a drugi obezbeđivanje poslova u inostranstvu, tamo gde je moglo da se radi. U to vreme imali smo kompaniju na Kipru, ali ne ofšor, već lokalnu kompaniju u 100% svom vlasništvu. Pružali smo usluge vizuelizacije i animacije u arhitekturi, što je devedestih godina bilo neverovatno i ogromna inovacija. Recimo, za firmu koja je na Halkidikiju gradila turistički kompleks "Porto Sunny", radili smo vizuelizaciju. Oni su nam doneli snimak terena iz balona i projektnu dokumentaciju. Na osnovu naših vizuelizacija, ta firma je na Londonskoj turističkoj berzi prodavala apartmane godinu dana pre nego što je uopšte i počela izgradnja.

Odstupnicu u teškim vremenima predstavljali su i poslovi u Rusiji. U Sibiru smo na 5 aerodroma uveli informacione sisteme. To su bili veliki poslovi, koje smo uspeli da realizujemo kako zahvaljujući našim sposobnostima i mogućnostima da se brzo prilagodimo, tako i zahvaljujući činjenici da je Rusija u to vreme još bila prilično zatvorena za firme sa zapada.

eKapija: Šta se u tom periodu dešavalo sa poslovima u našoj zemlji?

- Radili smo onoliko koliko smo mogli, najviše na razvoju sopstvenog softverskog rešenja. I u ostalim segmentima smo bili aktivni, istina – na minimalnom nivou. U to vreme niste mogli da se bavite planovima kompanije, jer ste morali da brinete kako da obezbedite devize i kako da vam se novac "ne ohladi" u rukama, jer sutra sa njim ništa nećete moći da uradite.

Zato kada me pitaju da uporedim to vreme i sadašnju situaciju, uvek kažem da je ipak sada mnogo lakše. Uprkos tome što imamo i svetsku ekonomsku krizu, i domaću ekonomsku krizu, i nestabilne uslove poslovanja.

eKapija: Kada pogledate ovih četvrt veka iza sebe, koje trenutke biste izdvojili kao prelomne za razvoj kompanije "OSA računarski inženjering"?

- Vrlo važan trenutak bilo je dobijanje prvog posla za Printing centar "Pošte Makedonije", a potom i Printing centar "Telekoma Srbije", 2001. i 2002. godine. Mi smo već radili mnogo toga sa holandskom kompanijom OCÉ, kao njihov partner, ali do tada nikad u domenu produkcione varijabilne štampe i printera velikih brzina. Uspeli smo i da dobijemo poverenje principala da možemo uraditi taj posao, a istovremeno i da pobedimo jaku konkurenciju na tenderima. Pri tome smo imali i problem obezbeđivanja bankarskih garancija, jer smo imali relativno skroman promet u odnosu na vrednost posla.

Željko Tomić i Boris Damjanović na proslavi 25. godišnjice kompanijeŽeljko Tomić i Boris Damjanović na proslavi 25. godišnjice kompanije
Drugi prelomni trenutak, ako govorimo o ekspanziji i rastu, dogodio se pre tri godine, kada je kompanija "OSA Računarski inženjering" postala distributer "Autodesk"-ovog softvera za ceo region. Do tada smo mi bili zaduženi za Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru, u Zagrebu je postojao distributer za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, a u Ljubljani za Sloveniju. "Autodesk" je rešio da objedini sve teritorije, a mi smo se nadmetali sa ove dve kompanije, i uspeli da se dokažemo. To nam je omogućilo značajan rast, i to ne samo na teritoriji bivše Jugoslavije. Recimo, pojedini partneri iz Slovačke, Poljske ili Austrije sada kupuju "Autodesk" proizvode od naše ćerke-firme iz Hrvatske.

eKapija: Poslednje tri godine ostvarujete veliki rast, bez obzira na ekonomsku krizu. Da li to prati i povećanje broja zaposlenih?

- U 2012. ostvarili smo rast ukupnog prihoda od 70%, i rast dobiti od 90%. I u 2013. nastavili smo dvocifren rast. Razlog tome je i što smo dobri, a i što je došlo i do već pomenutog fizičkog širenja tržišta. Poslednje tri godine smo na stabilnom nivou od oko 40 zaposlenih. Kao što sam i rekao, IT nisu sam sebi cilj, već oruđe da sa manjim brojem ljudi možete da obavite neki posao


eKapija: Da li to znači da tehnologija može da zameni čoveka?

- Može tehnologija da zameni mnoge stvari koje rade ljudi, ali su ljudi i dalje ono što je najvažnije u svakom poslu. Oni su nezamenjivi faktor. Inače bi bilo vrlo lako praviti velike poslove - kupite najbolje i najsavremenije uređaje i napravite bum, ali to nije tako. Suštinski sastojak u svakoj dobroj firmi su isključivo ljudi. To je naš moto od samog početka.

eKapija: Kako u kompaniji "OSA Računarski inženjering" motivišete zaposlene?

- Posvetili smo mnogo pažnje tome šta je našim zaposlenima važno i šta je pokretačka snaga zahvaljujući kojoj će oni dati svoj maksimum. Sprovodili smo i anonimne ankete da to saznamo.

Recimo, poslednje tri godine svi zaposleni učestvuju u podeli dobiti kompanije. Oni su se sami opredelili za taj model, umesto za veću platu u startu. Kada usvajamo završni račun, defnišemo kriterijume za učešće u podeli i "lestvicu" – koji je to rezultat koji treba da ostvarimo, da bi 20% ukupne dobiti pripalo zaposlenima. Tu su i mnogo druge stvari – uređenje ambijenta, igraonice, organizovanje druženja svakog petka, predstave i paketići za decu, besplatni sistematski pregledi za sve zaposlene na VMA…

eKapija: Da li i dalje verujete u rečenicu koju ste davno rekli - ako svoj posao ne možete da uradite za radno vreme, ne treba ni da ga radite?


(Foto: Osa)
- Može se tako reći. Postoji uverenje da pravi biznismen mora da bude jako zauzet, da radi popodne i vikendom, da ne možete nikako da dođete do njega. Naprotiv, ja mislim da onaj ko nije sposoban da svoj posao smesti u radno vreme, ima neki problem. Moram da priznam da sam "loš biznismen", da nisam svojoj porodici uskratio nijedan vikend poslednjih 15 godina, i da obično dolazim kući na vreme.

eKapija: Da li to važi i za ostale zaposlene?

- Postoje različiti tipovi radnih mesta – negde je važno da se ujutru bude na poslu i da se poštuje dres kod, a negde nema veze da li ćete doći u 8 ili pola 10. Recimo, programerima se posao ne meri radnim vremenom. Ali, svakako se trudimo da za sve tako isplaniramo posao da ne postoje vanredne okolnosti.

eKapija: Kakav savet biste dali nekome ko sada kreće u biznis?


- Rekao bih mu da bude hrabar i odlučan i da veruje u sebe. Sreću čoveku ne može doneti nijedna država i nijedan sistem, sreću može doneti samo on sam sebi. Uvek će biti prepreka, zato morate imati mnogo znanja i vere u svoje ideje. I ne bojte se da pogrešite, jer uvek postoji druga šansa.

BORBA PROTIV PIRATERIJE

eKapija: Poznato je da ste jedan od glavnih boraca za zaštitu autorskih prava softverskih kompanija u Srbiji. Kakva je sada situacija na polju suzbijanja softverske piraterije?

- Bolja nego što je nekada bila, ali je i dalje loša. Ono što je dobro je da je država prepoznala problem i donela propise koji regulišu tu materiju. Ono što je loše, kao i u mnogim sferama, jeste što se svi propisi slabo poštuju. Veliki doprinos sprečavanju softverske piraterije je dala Poreska uprava koja sada ima nadležnost da tokom redovne provere, iz druge oblasti, pregleda i legalnost softvera. Pozitivni su i pomaci u sektoru javnih nabavki, jer kompanija sada mora da da dokaz za legalnost softvera na kome radi tendersku dokumentaciju.

Milica Stevuljević




Komentari
Vaš komentar

Top priče

30.04.2024.  |  Građevina, Turizam, sport, kultura

Rekonstrukcija hotela Slavija kreće do kraja godine, neće biti rušenja - Novi kompleks u centru grada imaće dva hotela i poslovnu zgradu

Kompanija u vlasništvu porodice Matijević pre nekoliko meseci kupila je hotel Slavija, a radovi na rekonstrukciji trebalo bi da krenu već do kraja godine. To u izjavi za Nova.rs navodi Zoran Matijević, jedan od suvlasnika te kompanije, koji kaže da će zatražiti subvencije od države, ali da im je najvažnije da što pre dobiju neophodne dozvole. On za naš portal otkriva i kako će izgledati novi kompleks u centru grada. U januaru ove

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.