NavMenu

Posledice razornog zemljotresa pokrenule pitanje kvaliteta gradnje - Objekat izgrađen po pravilima ne bi smeo da se sruši

Izvor: Euronews Srbija Četvrtak, 09.02.2023. 11:56
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay / sferrario1968)Ilustracija
I ranije se dešavalo da razorni zemljotresi pogađaju ruralna područja pri čemu je stradavalo mnogo ljudi zbog neadekvatne gradnje, ali potres u Turskoj pogodio je i urbana područja sa čvrstom betonskom gradnjom, zbog čega je mnogo ljudi poginulo, a pričinjena je i ogromna materijalna šteta.

Mnoge zgrade su se srušile kao kule od karata, a spasioci još izvlače žrtve i preživele. Prizori iz Turske nikog ne ostavljaju ravnodušnim i ponovo nameću pitanje kvaliteta i kontrole gradnje, pre svega stambenih objekata.

Docent dr Marko Marinković sa Građevinskog fakulteta u Beogradu za Euronews Srbija kaže da objekat koji je izgrađen po svim pravilima može biti oštećen dejstvom zemljotresa, ali da se ne sme srušiti. On je rekao da zgrade koje su srušene u Turskoj, verovatno nisu izgrađene prema propisima koji podrazumevaju seizmičku otpornost.

- Ako su srušeni, znači da nešto nije adekvatno poštovano. Procedura je jasna: projekat treba da bude prema važećim propisima i da prođe tehničku kontrolu. Izvođač treba da obavi svoj posao dosledno i poštujući pravila struke i nadzor treba da kontroliše kvalitet i količine ugrađenih materijala. Ako nešto od toga nije ispoštovano, može doći do problema. Takođe, ako je nešto naknadno rađeno, menjanje konstitutivnih elemenata, pomeranje zidova ili stubova bez nadzora ili odobrenja inženjera, može doći do ovakvih posledica prilikom zemljotresa - objasnio je Marinković.

On je podsetio da su nakon zemljotresa u Skoplju 1963. problemi seizmike u većoj meri ušli u planiranje konstrukcija i projektovanje i kod nas, jer je godinu dana kasnije usvojen Pravilnik za projektovanje i konstrukcije, koji je na bolji način uzimao u obzir zemljotresno opterećenje, a da je potom ponovo došlo do izmena i 1981. nakon crnogorskog zemljotresa iz 1979.

Sagovornik Euronews Srbija je rekao da je u Srbiji trenutno na snazi pravilnik iz 2019. kojim se uvode evropski propisi, pa se prema njemu i projektuju objekti.

- Kontrola je jasna i projektanti moraju da budu licencirani građevinski inženjeri i svaki projekat treba da prođe nezavisnu kontrolu. Ukazao je i da izvođači treba da imaju adekvatne reference i izvođenje treba da bude pod stručnim nadzorom - naveo je Marinković.

On je istakao da Turska spada u generalno trusno područje i da su zbog toga kod njih stroži propisi, a da se zgrade projektuju na veće dejstvo zemljotresnog opterećenja nego kod nas, pa bi trebalo da budu i otpornije.

- Zgrade, bez obzira na to da li su betonske, zidane, drvene, čelične, treba da budu izgrađene prema propisima. Problem je što se propisi na svakih 10, 15 ili 20 godina unapređuju, u zavisnosti od novih saznanja, metoda i tehnologija, pa stare zgrade treba proveriti i da li zadovoljavaju nove propise, što je dug i skup proces. U svakom slučaju, i stari i novi propisi su jasni što se tiče dispozicije osnovnih pravila struke i ako su tu ispoštovani svi detalji, ne bi trebalo da dođe do rušenja objekata, može da dođe do oštećenja, ali ne sme da dođe do rušenja - istakao je sagovornik Euronews Srbija.

On je ukazao i da su iskustva zemljotresa jako bitna i da utiču na trendove u gradnji i dodao da su to teške situacije, ali i prilika da se nauči. Marinković je rekao da su stručnjaci Građevinskog fakulteta u Beogradu i tim Srpskog udruženja za zemljotresno inženjerstvo posetili oblasti u Albaniji i Hrvatskoj koje su pogođene zemljotresima 2019. i 2020. godine, kako bi sakupljali podatke s lica mesta koje sada prikazuju našoj stručnoj javnosti, kako bi se institucije pripremile za eventualne zemljotrese koji mogu i ovde da se dese.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.04.2024.  |  Industrija

Bečko postojenje za tretman otpadnih voda radi po uzoru na prirodu i samo sebe snabdeva zelenom energijom - U Dunav se ispušta čista voda, kada će Beograd tim putem?

U bečko postrojenje za preradu otpadnih voda oko 6.000 litara stigne svake sekunde, a nakon 20 sati, u Dunav se ispušta čista voda. Ovo postrojenje, najveće je u Austriji i među pet najvećih u Evropskoj uniji, godišnje preradi oko 200 miliona kubnih metara otpadnih voda. Fabrika pokriva površinu od 490.000 m2, što je površina veća od Vatikana, a njome upravlja ebswien, bečka kompanija u gradskom vlasništvu. - Nakon mehaničkog

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.