NavMenu

Imaju li građani Srbije istu zaštitu privatnosti kao građani Evropske unije?

Izvor: eKapija Utorak, 25.05.2021. 17:59
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Unplash / Andrew Neel)Ilustracija
Na današnji dan pre tri godine u Evropskoj uniji počela je primena Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Uredba je ustanovila niz novih obaveza za subjekte koji rukuju podacima, kao i novi set prava građana čiji se podaci obrađuju. Osnovni cilj ovog propisa bio je da prepozna specifičnosti poslovanja u digitalnom okruženju i novih metoda obrade podataka, uz vraćanje kontrole nad podacima o ličnosti pojedincu garantovanjem novih prava i mehanizama njihove zaštite.

GDPR se primenjuje na stanovnike, institucije i poslovne subjekte sa sedištem u Evropskoj uniji, ali i one subjekte izvan EU (pa tako i one iz Srbije) koji delatnost zasnivaju na obradi podataka o ličnosti stanovnika EU. Na primer, turistička agencija iz Srbije koja nudi aranžmane srpskoj dijaspori u Francuskoj, smatra se obveznikom GDPR-a.

Primena GDPR u Evropskoj uniji uzrokovala je značajna prilagođavanja poslovanja tamošnjih obveznika, čemu su doprinele i visoke kazne predviđene u slučaju kršenja utvrđenih obaveza. Do sada su nacionalni sudovi i/ili nezavisni organi za zaštitu podataka izricali više milionskih kazni. Kao primer, imamo Google, kome je izrečena kazna od 50 miliona evra zbog neadekvatnog informisanja korisnika o uslovima obrade njihovih podataka prilikom personalizovanog oglašavanja, dok se kompanija H&M suočila sa kaznom od 35 mil EUR zbog nedozvoljene obrade podataka zaposlenih.

Sa druge strane, Srbija je početak primene GDPR-a dočekala nedovoljno spremna u pogledu sadržine pravnog okvira i njegove primene. Novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, koji je u međuvremenu usvojen, iako zasnovan na GDPR-u, sadrži odredbe koje nisu usklađene sa drugim propisima, stvarajući tako nedoumice u pogledu načina njegove primene. Pored toga, propušteni su rokovi utvrđeni ZZPL-om da se odredbe sektorskih zakona koje se odnose na obradu podataka o ličnosti usklade sa odredbama ZZPL do kraja 2020. godine. Zbog toga, podaci o ličnosti građana Srbije i dalje su neadekvatno zaštićeni, a samim tim i podložni slučajnim ili namernim povredama.

Kada govorimo o neadekvatnoj zaštiti ličnih podataka građana Srbije, tokom pandemije virusa COVID-19 uočeni su propusti u bezbednosti sistema koji sadrži zdravstvene podatke građana. Primećene su nepravilnosti u okviru Jedinstvenog informacionog sistema prosvete, dok se novi izazovi u zaštiti podataka o ličnosti mogu očekivati i u vezi sa primenom nedavno usvojenog Zakona o socijalnoj karti koji utvrđuje pravila obrade velikog obima podataka, uključujući i one koji naročito zadiru u intimu građana.

Osim toga, u slučajevima nedozvoljene obrade podataka, sudska praksa je i dalje nerazvijena – u poslednjih pet godina sudovi su izrekli samo dve osuđujuće kazne u krivičnim predmetima koji su vođeni, dok krivične prijave koje Poverenik podnosi javnim tužilaštvima ne dobijaju svoje epiloge. Predstavljeni problemi u primeni važećih standarda zaštite podataka nedavno su objavljeni u publikaciji: Privatnost i zaštita podataka o ličnosti u Srbiji - Analiza odabranih sektorskih propisa i njihove primene, a na osnovu sprovedene analize organizacije Partneri Srbija.

Imajući u vidu sve navedeno, nužno je da nadležni organi intenziviraju rad na unapređenju pravnog okvira, pruže neophodnu podršku za njegovu primenu, a u slučajevima povrede prava da osiguraju da građani budu na odgovarajući način zaštićeni uz sankcionisanje odgovornih lica i rukovalaca. Ovo je nužan preduslov da bi građani Republike Srbije dobili zaštitu svojih prava poput one koju imaju građani Evropske unije.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.04.2024.  |  Industrija

Bečko postojenje za tretman otpadnih voda radi po uzoru na prirodu i samo sebe snabdeva zelenom energijom - U Dunav se ispušta čista voda, kada će Beograd tim putem?

U bečko postrojenje za preradu otpadnih voda oko 6.000 litara stigne svake sekunde, a nakon 20 sati, u Dunav se ispušta čista voda. Ovo postrojenje, najveće je u Austriji i među pet najvećih u Evropskoj uniji, godišnje preradi oko 200 miliona kubnih metara otpadnih voda. Fabrika pokriva površinu od 490.000 m2, što je površina veća od Vatikana, a njome upravlja ebswien, bečka kompanija u gradskom vlasništvu. - Nakon mehaničkog

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.