NavMenu

"Zeleni otpad" čuva poljoprivredno zemljište

Izvor: eKapija Ponedeljak, 05.08.2019. 16:10
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Rudmer Zwerver/shutterstock.com)Ilustracija
Sekundarna zelena materija i prehrambeni otpad u bioelektrani u Botošu koristi se za proizvodnju električne energije koju kroz svoju mrežu preuzima EPS, ali i domaćinstva u selu.

Koliko su cirkularna ekonomija i poljoprivreda međusobno povezane i održive? O ovoj temi u Holandiji, drugoj zemlji na svetu po vrednosti izvoza poljoprivrednih proizvoda, već odavno se razgovara i preduzimaju konkretna rešenja za unapređenje životne sredine i prerade otpada prehrambene industrije i lanaca snabdevanja hranom. Holanđani su dijalog poslednjih godina proširili i na sve zainteresovane zemlje, posebno Zapadnog Balkana. Inicirali su i tematske skupove na tu temu, a posebno je bio zanimljiv dijalog vođen nedavno na Novosadskom sajmu u okviru programa 86. Međunarodnog poljoprivrednog sajma, prenosi portal Agrofin.

- Smatramo da je cirkularna ekonomija, u korelaciji sa poljoprivredom, značajna za sve države u Evropi zbog dugoročne održivosti proizvodnje i očuvanja resursa, pre svega poljoprivrednog zemljišta - rekao je na tematskom skupu Geert Kits Nieuwenkamp, ataše za poljoprivredu ambasade Holandije, dodajući da se u njegovoj zemlji, u cilju zaštite poljoprivrednih površina, već uveliko radi na ukidanju upotrebe veštačkih đubriva i prelazi na prerađeno stajsko đubrivo.

Korišćenje prirode i prirodnih resursa za Holandiju nameće se kao prioritet jer se omogućava zdravija životna sredina i doprinosi očuvanju biodiverziteta.

- Nastojimo da kroz cirkularnu ekonomiju, sa međusobno povezanim sektorima stočarstva, ratarstva i hortikulture, umrežimo mnoštvo kompanija kao i poljoprivrednih proizvođača. Tako, na primer, uzgajivači stoke mogu da sarađuju sa ratarima kada se radi o obezbeđenju hrane koja se proizvodi po organskim principima i koriste kvalitetno đubrivo bez štetnih uticaja po zemljište - naveo je Nieuwenkamp.

Holandija je dosta napredovala u promociji cirkularne ekonomije, ali, kako je rekao holandski ataše za poljoprivredu, znanja nikad nije dosta. U njegovoj zemlji, naglasio je, želi da uči i od drugih i čuje njihova iskustva.

- Cirkularna ekonomija da bi bila uspešna mora da se širi na međunarodnom, ali i regionalnom i lokalnom nivou. Svako iskustvo je dragoceno, jer sve zemlje i regioni imaju svoje specifičnosti, ali i zajednički cilj – proizvodnju zdrave hrane, održanje i očuvanje prirodnih resursa i životne sredine - istakao je Nieuwenkamp uz napomenu da je promena načina proizvodnje u poljoprivredi neminovnost kao i pametno upravljanje otpadom.

Kao dobar primer cirkularne ekonomije i pametnog upravljanja zelenim otpadom u Srbiji na skupu je navedena bioelektrana u Botošu kod Zrenjanina. Sekundarna zelena materija i prehrambeni otpad u ovoj bioelektrani koristi se za proizvodnju električne energije koju kroz svoju mrežu preuzima EPS, ali i deo lokalnog stanovništva.

- Važan proizvod elektrane je organsko đubrivo koje ostaje posle iskorišćenog silažnog komposta. To je velika dobit jer se njime obezbeđuje optimalno dugoročno prihranjivanje zemljišta kao i uzgajanje povrća u plastenicima u selu, rekao je Zoran Pomoriški, projekt menadžer u bioelektrani Bioelektra.

Pomoriški je istakao da je bioelektrana, kroz kooperativne ugovore, vezala za sebe nemali broj poljoprivrednika iz ovog dela Banata.

- Naša potreba za biomasom, žetvenim i drugim ostacima sa njiva, u toku cele godine je velika. Povezani smo takođe sa prehrambenom industrijom iz Zrenjanina koja nas snabdeva sekundarnim prehrambenim otpadom od kojeg tehnološkim postupkom proizvodimo električnu energiju - rekao je Pomoriški i dodao da je Bioelektru izgradila holandska firma Host, koja je lider u Evropi u proizvodnji biogasnih postrojenja.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

30.04.2024.  |  Građevina, Turizam, sport, kultura

Rekonstrukcija hotela Slavija kreće do kraja godine, neće biti rušenja - Novi kompleks u centru grada imaće dva hotela i poslovnu zgradu

Kompanija u vlasništvu porodice Matijević pre nekoliko meseci kupila je hotel Slavija, a radovi na rekonstrukciji trebalo bi da krenu već do kraja godine. To u izjavi za Nova.rs navodi Zoran Matijević, jedan od suvlasnika te kompanije, koji kaže da će zatražiti subvencije od države, ali da im je najvažnije da što pre dobiju neophodne dozvole. On za naš portal otkriva i kako će izgledati novi kompleks u centru grada. U januaru ove

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.