NavMenu

Projektom "Srbija 100 plus" otkriveni razlozi zbog kojih je dobro doći u našu zemlju

Izvor: Novosti Utorak, 16.03.2010. 09:56
Komentari
Podeli

Deo tima:Veljko, Milica i MilanDeo tima:Veljko, Milica i Milan

Postoji najmanje stotinu razloga zbog kojih je divno živeti u Srbiji. Pod ovim geslom, grupa uspešnih mladih ljudi, okupljena u projektu "Srbija 100 plus", već nekoliko godina ubeđuje ljude širom sveta da dođu i upoznaju život u Srbiji, a onda da tu i ostanu. Baš kao i članovi projekta.

- Na početku smo maštali o nekoj "obećanoj zemlji", a sada znamo da se ona zove Srbija - objašnjava Milan Miletić, prvi čovek kreativnog tima "Srbija 100 plus", diplomac FON, trenutno na civilnom služenju vojnog roka.

- Sve je počelo na jednom neobaveznom druženju za Božić 2007, kada je neko rekao kako bi bilo lepo da živimo ovde, a da imamo primanja kao na Zapadu. Prihvatio sam tu rečenicu kao dobru ideju.

Uz Milana, u "prvoj ekipi" su i Milica Miletić, Veljko Marinković i Miroslav Miladinović. Svi su stipendisti Vlade Srbije ili članovi Mense. I svi, svesni da naša zemlja u svetu nema baš dobar imidž, žele to da promene - istinom.

- Simbolično smo se odlučili za stotinu razloga koji Srbiju čine primamljivom za život - nastavlja Milan.

- Uvereni smo, naravno, da ih ima mnogo više.

Primeri koje Milan i njegovi saradnici navode prosečnom Srbinu baš i neće zvučati previše primamljivo. Sumnjičavo će zavrteti glavom: ko bi normalan voleo da živi ili pokrene biznis u Beloj Crkvi ili Kuršumliji? A strancima, ipak, može prijati.

- Njima kažemo: zamislite mali, miran grad sa sedam kristalno čistih jezera, čist karpatski vazduh, lov i ribolov, jeftine nekretnine, ljubaznost žitelja... Zato je Bela Crkva idealno mesto za život penzionera - navodi Milan Miletić.

- A Kuršumlija ima tri banje, Đavolju varoš, pitku vodu, mogućnost za raznovrstan biznis, od prerade voća do trgovine. Onda, tu su "Egzit", klima... I tako još 97 razloga.

Za "Srbiju 100 plus" se pročulo, pa su počeli da im se javljaju prvi zainteresovani stranci. Nijedna priča ne liči na drugu, ali su sve - krajnje neobične.

Tako, Ginter i Zilke Šulc, bračni par iz Paderborna, žele da se presele u Srbiju. Imaju, kažu, niske penzije za nemačke uslove, ne sviđa im se ni klima na severu Evrope, a našu zemlju su upoznali u biciklističkoj turi Dunavom. Tu je i Finac Benkt Forsten, koji bi da proizvodnju skija iz Karkile prebaci u Srbiju, i da angažuje 15 radnika. O Srbiji su mu pričali roditelji.

- Iračanin Sulejman Altabi želi da studira medicinu ili veterinu, baš kao i njegov otac. Ula Johanson, novinarka iz Stokholma, hoće da uradi korekcije na licu i telu baš u Beogradu, jer je zavolela narod - navode u "Srbija 100 plus".

- Ima mnogo zainteresovanih i za "stomatološki turizam", veštačku oplodnju, kupovinu nekretnina, uzimanje državljanstva, prihvatanje pravoslavlja...

SAJT NA SRPSKOM I ENGLESKOM

U naredna dva meseca, proradiće i sajt www.serbia100plus.rs, sa spiskom svih "pluseva" za Srbiju. Prezentacija će prvo biti na engleskom i srpskom, a kasnije, u zavisnosti od zahteva korisnika, i na drugim jezicima. U kreativnom timu navode da će sadržaj na sajtu biti pisan realno, s mnogo pažnje i poštovanja prema Srbiji, njenoj bogatoj istoriji i savremenim dostignućima.

PODRŠKA

O našem radu obavestili smo nekoliko ministarstava u Vladi Srbije. Neka su nam dala podršku, prepoznajući vrednost projekta, a od nekih očekujemo odgovor. Finansijsku i tehničku podršku nismo imali, osim od roditelja - penzionera - kažu u "Srbija 100 plus", i naglašavaju da je njihov rad zasad neprofitan.

- Za izradu sajta tražili smo skromnu pomoć na više adresa. Međutim, odbijeni smo, najčešće sa obrazloženjem da smo neprepoznatljivi i nekredibilni, pa sponzorstva i donacija nije bilo.

(Napomena:tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Novosti" 16.3.10.)

Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.04.2024.  |  Industrija

Bečko postojenje za tretman otpadnih voda radi po uzoru na prirodu i samo sebe snabdeva zelenom energijom - U Dunav se ispušta čista voda, kada će Beograd tim putem?

U bečko postrojenje za preradu otpadnih voda oko 6.000 litara stigne svake sekunde, a nakon 20 sati, u Dunav se ispušta čista voda. Ovo postrojenje, najveće je u Austriji i među pet najvećih u Evropskoj uniji, godišnje preradi oko 200 miliona kubnih metara otpadnih voda. Fabrika pokriva površinu od 490.000 m2, što je površina veća od Vatikana, a njome upravlja ebswien, bečka kompanija u gradskom vlasništvu. - Nakon mehaničkog

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.