NavMenu

Tri klanice čekaju izvoz mesa za Kinu - Stočarima neophodna podrška države i banaka

Izvor: Politika Nedelja, 13.11.2016. 17:20
Komentari
Podeli
(Foto: yamix/shutterstock.com)
Srbija bi mogla da dobije šansu za izvoz junećeg mesa u Kinu, ali tek pošto kineske vlasti i zvanično objave da tri srpske klanice – Neoplanta, Đurđević i Yuhor ispunjavaju uslove za plasman na to tržište.

Ta vest bi konačno mogla da aktivira memorandum o saradnji koji su pre više od godinu dana potpisali grad Kragujevac i kineska kompanijom CMEK o izvozu najmanje 50.000 tona junećeg mesa godišnje sa područja Šumadije. Tada je objavljeno da su predstavnici te kompanije ozbiljno zainteresovani za ulaganja, da nameravaju da grade klanicu i organizuju otkup junadi za izvoz u Kinu. Osnovano je i srpsko-kinesko preduzeće za otkup stoke, ali se do danas ništa nije dogodilo. Kragujevačke vlasti sada najavljuju da bi u srpskim klanicama koje su dobile sertifikate CMEK radio uslužno klanje životinje iz otkupa od domaćih proizvođača i dalje organizovao izvoz.

Ako Srbija namerava da iskoristi ovu šansu moraće da krene praktično od nule i uveća proizvodnju junadi za najmanje 60%, poručuju stručnjaci iz sektora agrobiznisa. Čak i ako se izuzme daljina tržišta, pitanje konkurentnosti cene našeg mesa i manjak stoke taj ambiciozni poduhvat mogao bi da bude ostvariv samo uz potpunu podršku države i bankarskog sektora. Količine mesa kojima trenutno raspolažemo su male za potrebe Kine, a stočari teško mogu da se upuštaju u ozbiljne investicije ukoliko nemaju sigurnog kupca i dugoročne garancije.

– Godišnje proizvedemo oko 85.000 tona junećeg i goveđeg mesa. Trenutno ne raspolažemo tolikim količinama za izvoz. Eventualno bi i mogli da prikupimo, ali bi domaće tržište ostalo u deficitu. To je daleka destinacija, kako bi se kompenzovali troškovi transporta? Pitanje je da li možemo da obezbedimo i kvalitet i kontinuitet i da se sve to ne svede na jednu isporuku – kaže analitičar Vojislav Stanković.

On ističe da EU nedostaje oko 300.000 tona mlade junetine godišnje i da bi za Srbiju to bio rentabilniji posao.

– Moramo da počnemo da finansiramo izvozne programe. "Peti čerek" će ostati na domaćem tržištu. Prvi bi mogao da bude kako ispuniti kvotu za bescarinski izvoz junećeg mesa na tržište EU – ističe sagovornik Politike.

Kakva nam je početna pozicija u trgovni sa Kinom jasno pokazuju podaci Ministarstva trgovine prema kojima 2015. godine na to tržište nije otišao ni kilogram mesa iz Srbije. Ove godine izvezeno je svega sto tona i to – svinjskih iznutrica.

Studija FAO i OECD-a o proizvodnji i potrošnji mesa u narednih 25 godina ukazuje da će realan rast potrošnje imati samo Kina i pojedine države severne Afrike, dok se u EU prognozira stagnacija potrošnje. Najveće količine goveđeg mesa Kina uvozi iz Australije, Novog Zelanda i Urugvaja. Nedavno je ukinuta trinaestogodišnja zabrana uvoza ove vrste mesa iz Amerike i Kanade, ali po pisanju kineskih medija rigorozne kontrole su i dalje na snazi. Da li u takvim okolnostima postoje realne šanse da se poveća proizvodnja u ovoj strateškoj oblasti i iskoriste nove mogućnosti?

– Stanje u govedarstvu je teško i to je posledica turbulencija u proizvodnji i plasmanu mleka. Izvoz junećeg mesa takozvanog "bebi-bifa" u EU je na nivou statističke greške, odobrena kvota od 8.700 tona praktično je samo okrnjena – kaže Nikola Mihailović, predsednik Zadružnog saveza Srbije.

Kako objašnjava, polovina srpskog izvoza svela se na izvoz žive stoke i to teladi, tako rasprodajemo svoj potencijal i ne koristimo mogućnosti za uvećanje vrednosti proizvodnje kroz plasman govedarskih proizvoda na strana tržišta.

– Ako već postoji interesovanje kompanija iz Kine znači da su oni prepoznali naše mogućnosti. Isto je i sa EU, ali izgleda da samo mi to ne vidimo – kaže Mihailović ističući da bi realizovanje bar dela planova bila šansa za novu podelu rada u zadrugama koje su u zlatno doba proizvodnje junećeg mesa bile nosilac posla.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku na kraju 2015. godine Srbija je imala oko 470.000 grla muznih krava i steonih junica, što je potencijal za uzgoj oko 360.000 grla teladi koja se mogu koristiti za reprodukciju i tov.

– Kada je reč o količini junećeg mesa za koje nam se pruža prilika da isporučimo u EU i Kinu potrebno je da proizvedemo oko 250.000 grla junadi, što je rezultat iz 1991. godine. I u postojećim uslovima iz domaće proizvodnje može, za početak, da bude obezbeđen dovoljan broj grla teladi za tov, ali ako se smanji sivo tržište – smatra Mihailović.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.04.2024.  |  Industrija, Građevina

Sombor prodao 21 ha zemljišta u Industrijskoj zoni

Predstavnici Sombora su pre dve nedelje potpisali ugovor o prodaji 21 hektra zemljišta u Industrijskoj zoni, gde će se graditi fabrike, izjavio je gradonačelnik Antonio Ratković. On je istakao da je za dovođenje investotora u ovaj grad značajan i početak izgradnje brze saobraćajnice, koji je krenuo prošle godine, saopšteno je na gradskom sajtu. - Pre 7-8 godina nismo uopšte imali Industrijsku zonu, ali na naše veliko zadovoljstvo, iz

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.