Odluka Evropske komisije oko damping cena čelika do kraja 2017. - Evropa u strahu od mogućeg kineskog preuzimanja tržišta
Smederevska železara sumnjiči se da je u drugoj polovini 2015. i prvoj polovini 2016. godine prodavala čelik ispod zvanične, tržišne cene. U to vreme železarom je upravljao HPK inženjering na čelu sa Peterom Kamarašem, koji je u izjavi za Politiku kategorično odbacio ove tvrdnje.
Vlada Srbije formirala je tim koji prikuplja dokumentaciju i u saradnji sa Briselom radi na rešavanju ovog problema. Državni vrh najavljuje da će Uniji dokazati da takav čelik nije stizao iz smederevske železare, a u tome će pomagati i kineski advokati.
- Imamo čist slučaj antidampinga i ozbiljnu dokumentaciju koja pokazuje da nismo ništa pogrešno radili - rekao je mandatar za sastav vlade Aleksandar Vučić.
Istovremeno, pred Evropskom komisijom vodi se potpuno odvojeni postupak kolika je bila državna pomoć čeličani posle februara prošle 2015. godine. Naime, bez obrzira na to što Srbija nije članica EU, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, prihvatila je evropska pravila igre da konkurencija na tržištu mora da se poštuje. Protokol 5 ovog sporazuma odnosi se direktno na industriju čelika, po kome je država pomoć kompanijama iz ove oblasti zabranjena, odnosno, dozvoljena samo na određeno vreme i to ako postoje garancije da će firma posle toga stati na zdrave noge. Srbija je to pravo iskoristila do 1. februara 2015, pa državni zvaničnici moraju da dokažu je pomoć koju je čeličana do tada primila dvostruko manja od budućih Heesteel investicija u Smederevu.
Vučić je rekao da je, kada je reč o državnoj pomoći, bilo nepreciznih izjava ljudi iz Srbije, koje su nam nanele štetu.
- Nažalost, imali smo neprecizne i pogrešne izjave koje su nas dovele u ne laku poziciju, ali borićemo se - rekao je premijer Vučić.
- Železara u Smederevu je mali proizvođač čelika u poređenju sa proizvođačima iz EU i njen udeo na tržištu Evropske unije je manji od 0,4%. Zbog čega druge evropske kompanije, koje su odbile da učestvuju u trci za privatizaciju Železare Smederevo kako bi pomogle svojim prijateljima sa istog kontinenta, sada sumnjaju da će se čelik prodavati po nižoj ceni nakon što je kineski investitor preuzeo fabriku? Hesteel Srbija nikada nije planirao uvoz čelika iz Kine i njegovu preprodaju u EU. To je u suprotnosti sa našim ciljem da zaposlenima omogućimo očuvanje radnih mesta - rekao je Song.
Stručnjaci smatraju da u Briselu ne gledaju blagonaklono na to što je najveći proizvođač čelika preuzeo smederevsku čeličanu, pa očekuju još veću kontrolu iz Unije zbog dolaska kompanije Hesteel u Srbiju.
- Mislim da EU ne bi imala ništa protiv da je Hesteel otišao u Tata steel u Velikoj Britaniji i da je ponudio njima rešenje, ne čak privatizaciju nego neki drugi način, onda bi zažmurili na oba oka i prihvatili bi da Hesteel dođe da spase njihovu kompaniju. Prema tome postoje neki dvojni aršini - rekao je Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Ministar privrede Željko Sertić rekao je da Železara Smederevo neće biti 'Trojanski konj' za čelik u Evropu iz Kine, te da Srbija ima čvrsta uverenja od kineskih partnera da će samo čelik koji se proizvede u Srbiji biti namenjen domaćim i evropskom tržištu.
Prema ranijim najavama maksimalna proizvodnja čelika u smederevskoj železari iznosiće 2 miliona tona godišnje. Kina, poređenja radi, godišnje proivede 800 miliona.
Osim Srbije antidamping procedura pokrenuta je za čelik koji je u Evropsku uniju (EK) stizao iz Brazila, Irana, Rusije, i Ukrajine. Kakav će biti ishod istraga, sudeći prema izjavi predsednika EK Klod Junkera najmanje će zavisiti od Srbije.
- Evropska unija će iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bi se zaštitila od poplave uvoza kineskog čelika koji je okrivljen za krizu na globalnim tržištima – rekao je Junker na poslovnom forumu Kine i EU 13. jula u Pekingu.
Dogovoreno je ipak da će Evropska unija i Kina formirati radnu grupu koja će se baviti rešavanjem pitanjem ovog problema i razmotriti suvišnu proizvodnju čelika u Kini.
Top priče
28.04.2024. | Industrija, Građevina
Sombor prodao 21 ha zemljišta u Industrijskoj zoni
Predstavnici Sombora su pre dve nedelje potpisali ugovor o prodaji 21 hektra zemljišta u Industrijskoj zoni, gde će se graditi fabrike, izjavio je gradonačelnik Antonio Ratković. On je istakao da je za dovođenje investotora u ovaj grad značajan i početak izgradnje brze saobraćajnice, koji je krenuo prošle godine, saopšteno je na gradskom sajtu. - Pre 7-8 godina nismo uopšte imali Industrijsku zonu, ali na naše veliko zadovoljstvo, iz
25.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Ideja za aktivan dan u prirodi - Stazama Zmaja od Avale (FOTO)
25.04.2024. | Turizam, sport, kultura
29.04.2024. | Građevina
Đurić: Radovi na Mišeluku 3 trebalo bi da budu gotovi do kraja ove godine
29.04.2024. | Građevina
27.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Nova privredna zona u Prokuplju sprema se za investitore - Počela gradnja trafostanice
27.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
26.04.2024. | Građevina
Objavljena studija o proceni uticaja na životnu sredinu za izgradnju kompleksa Marina Dorćol
26.04.2024. | Građevina
eKapija+
26.04.2024. | Industrija
DS Smith kreira ambalažu koja se 100% reciklira - Vaš ulaz u cirkularnu ekonomiju
26.04.2024. | Industrija
25.04.2024. | Energija
Univerexport nosilac investicije od 6 mil EUR u obnovljive izvore energije
25.04.2024. | Energija
Poslovne šanse
29.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Raspisan tender za rekonstrukciju vodotornja i gradnju pasarele u okviru Ložionice vredan 12,6 mil EUR
29.04.2024. | Agro, Industrija
Srednjoškolski centar Besedeš iz Kanjiže nabavlja traktor
29.04.2024.. | Agro, Industrija
29.04.2024. | Građevina
Grad Zaječar prodaje zemljište u blizini OŠ "Hajduk Veljko"
29.04.2024. | Građevina
29.04.2024. | Građevina
Prestige Line Invest iz Subotice planira gradnju zgrade sa 30 stanova u Somboru (FOTO)
29.04.2024. | Građevina
28.04.2024. | Industrija, Građevina
Sombor prodao 21 ha zemljišta u Industrijskoj zoni
28.04.2024. | Industrija, Građevina
27.04.2024. | Građevina, Finansije
Odobren projekat izgradnje mini postrojenja za preradu pijaće vode u kikindskim selima - Vrednost investicije 384 miliona dinara, grad traži banku za kreditiranje
27.04.2024. | Građevina, Finansije