NavMenu

Potrebna strategija za razvoj i poboljšanje semenarstva - Profitabilan biznis koji smanjuje gubitke u proizvodnji

Izvor: Dnevnik Utorak, 20.12.2022. 10:37
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay / LorettaLynn)Ilustracija
Troškovi setve iz godine u godinu bivaju sve veći izdatak za poljoprivrednike, posebno kada prinosi podbace,kao što je to bilo ove jeseni zbog suše. Zato ratari pribegavaju štednji, ne koriste u punoj meri veštačko đubrivo i deklarisano seme zamenjuju sopstvenim semenom sa tavana, takozvanu "tavanku".

Mada znaju da setva deklarisanim semenom obezbeđuje više prinose, zdrav usev, brže nicanje, zaštitu od bolesti, ne obaziru se odviše na te prednosti, zbog čega smo na istorijskom minimumu u korišćenju sertifikovanog semena soje, pokazuju podaci Semenarske asocijacije Srbije.

Sekretar asocijacije prof. dr Svetlana Balešević Tubić izjavila je za Dnevnik da je naša zemlja poslednja na listi evropskih država u korišćenju sertifikovanog semena soje, ali i da korišćenje deklarisanog semena pšenice iz godine u godinu opada.

- Srbija ima lidersku ulogu u regionu u semenskoj proizvodnji i predstavlja jaku konkurenciju na međunarodnom tržištu, ali se, uprkos tome, nalazimo na istorijskom minimumu i poslednji na Listi evropskih država u korišćenju sertifikovanog semena samooplodnih biljnih vrsta - kazala je prof. dr Balešević Tubić.

U setvi soje 2020. godini sertifikovano seme soje korišćeno je svega 18–20%, a pšenice od 35% do 40% i ti podaci su ostali isti i u setvi 2021. godine. Na početku 21. veka, navela je, sertifikovano seme pšenice se koristilo oko 90%, a soje 75-85%, ali već 2015. godine pada na 60% kod pšenice i 50% kod soje. Trend se nastavio i u 2019. godini, kada je upotreba deklarisanog semena iznosila za pšenicu 40%, a za soju 35%.

- Gubici u proizvodnji zbog nekorišćenja deklarisanog semena soje iznose 5.940.560 dinara, ili 50.343.729 EUR, a kod pšenice 9.335.336 dinara, što je u evrima iznosi 79.113.017 - rekla je sagovornica Dnevnika.

Po njenim rečima glavni razlog zašto poljoprivrednici ne koriste deklarisano seme već sopstveno jeste cena, jer smatraju da je sertifikovano seme skupo.

- Sopstveno seme češće koriste mali proizvođači, dok velika gazdinstva prednost daju deklarisnom semenu - navela je Balešević Tubić.

- Znaju da tako imaju pristup novoj genetici, sortama povećane tolerantnosti i višeg genetskog potencijala za prinos, što dugoročno gledano, doprinosi da prevagne tas sa sertifikovanim semenom. Posebno je važno naglasiti ekonomski značaj i gubitke za semenarski sektor, nauku i celu poljoprivredu, kao i za državu Srbiju, ukoliko je nizak procenat korišćnja sertifikovanog semena. Mnoga istraživanja pokazuju da u proteklih 20 godina, skoro celokupno povećanje proizvodnje po hektaru ostvaruje se zahvaljujući stvaranju novih sorti i razvoju oplemenjivanja biljaka - naglasiila je prof.d r Svetlana Balošević Tubić.

Država bi morala, rekla je, sagledati vrednost semenske proizvodnje, značajnu dobit od izvoza semena i prepoznati veliki protok novca i profitabilnost semenarskog biznisa.

- Semenarska Asocijacija Srbije je spremna da pruži stručnu pomoć u izradi modela da se sertifikovano seme više upotrebljava i da se izradi Strategija o tome u okviru Strategije za razvoj i poboljšanje semenarstva Republike Srbije. To bi bilo bitno i za poljoprivredne proizvođače i za kreiranje agrarne politike Republike Srbije - navela je sekretarka Semenarske asocijacije Srbije.


Više prodamo semena nego što kupimo

Spoljnotrgovinska razmena semena naše zemlje sa svetom u 2021. godini iznosila je 191,8 mil EUR (217,909 tona) - kazala je prof. dr Svetlana Balešević Tubić .

Od te razmene iz Srbije izvezeno je 184,472 tone (127,4 mil EUR ), a uvezeno je oko 33,436 tona, što vrednosno iznosi 64,4 mil EUR.

- Najviše izvozimo u zemlje CEFTE, EU, Rusiju, uglavnom seme kukuruza, pšenice, soje i suncokreta, a uvozimo najviše iz zemalja EU, i to pre svega: semenski krompir viših kategorija (predosnovno i osnovno seme), zatim seme šećerne repe, seme linija hibrida kukuruza, seme povrća i krmnog bilja.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.04.2024.  |  Agro

Najveća "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se u Samarinovcu - Polja paprika, paradajza, lubenica zaprašuju bumbari

Selo Samarinovac u opštini Žitorađa, sa oko hiljadu stanovnika, jedno je od najvećih proizvođača povrća na jugu Srbije. Godišnja proizvodnja iz godine u godinu raste, a poseban zamah dobija nakon elektrifikacije oko 500 hektara oranica 2021. godine, koju je finansirala država. Jedna od najvećih "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se na jugu Srbije. U stotinama plastenika i na plodnim oranicama gaje se paprika, paradajz, krastavac, a

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.