NavMenu

Čaša vina dnevno ipak nije korisna?

Izvor: B92 Petak, 05.10.2018. 11:35
Komentari
Podeli
(Foto: Refat/shutterstock.com)
Zdravstvene prednosti čaše vina dnevno su možda bile prenaglašene, jer prema novoj studiji redovno ispijanje, čak i u okviru "sigurnih" granica, znatno povećava rizik od prerane smrti. Najbolje je da se alkohol uopšte ne unosi u organizam.

Američki istraživači koji su se fokusirali na uticaj redovnog ispijanja pokazali su da ljudi koji konzumiraju alkohol četiri ili više dana nedeljno uvećavaju rizik od prevremene smrti za 20% u proseku.

Neke studije su sugerisale da je čaša vina dnevno korisna, ali doktori sa Medicinskog fakulteta iz Vašingtona su pokazali da su bilo kakve koristi nestale kod ljudi koji su redovno pili. Ti ljudi su čak bili pod novim zdravstvenim rizicima.

- Činilo se da konzumiranje jednog ili dva pića oko četiri dana nedeljno štiti od kardiovaskularnih bolesti, ali ispijanje svakog dana je eliminisalo te prednosti. Što se tiče rizika od karcinoma, bilo kakvo piće je štetno - rekla je doktorka Sara Herc.

U Velikoj Britaniji postojeća preporuka kaže da odrasli ne treba redovno da piju više od šest čaša (175 mililitara) vina nedeljno ili piva (sa 4% alkohola).


Studija iz Amerike uključila je podatke od više od 400.000 ljudi između 18 i 85 godina i našla 20% veći rizik od ranog umiranja iz bilo kog razloga kada su ljudi pili više od tri dana u nedelji.

Doktorka preporučuje da se alkohol uopšte ne unosi u organizam.

- Tokom starenja rizik od smrti iz bilo kog razloga se povećava, pa povećanje od 20% zbog čaše vina dnevno u 75. godini se pretvara u mnogo više smrtnih slučajeva nego u 25. godini - zaključila je doktorka Herc.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.04.2024.  |  Agro

Najveća "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se u Samarinovcu - Polja paprika, paradajza, lubenica zaprašuju bumbari

Selo Samarinovac u opštini Žitorađa, sa oko hiljadu stanovnika, jedno je od najvećih proizvođača povrća na jugu Srbije. Godišnja proizvodnja iz godine u godinu raste, a poseban zamah dobija nakon elektrifikacije oko 500 hektara oranica 2021. godine, koju je finansirala država. Jedna od najvećih "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se na jugu Srbije. U stotinama plastenika i na plodnim oranicama gaje se paprika, paradajz, krastavac, a

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.