NavMenu

Kineski beli luk zamenio domaći na trpezama - Proizvodnja isplativa, ali uz visoka početna ulaganja

Izvor: Dnevnik Utorak, 08.11.2016. 14:21
Komentari
Podeli
Na pijacama i u marketima cena kilograma belog luka kreće se do 600 dinara, što je gotovo duplo skuplje nego lane u ovo vreme. Jedna mala glavica belog luka ovih dana na novosadskim pijacama prodaje se i za 50 dinara. Protekli mesec bio je optimalan rok za sadnju jesenjeg belog luka, a ratari koji su spremni na početna ulaganja, mogli bi dogodine očekivati dobru zaradu, pod uslovom da cena belog luka ostane slična sadašnjoj, što svakako zavisi od godine.

Ove godine beli luk je skup jer je godina bila nepovoljna za njegovu proizvodnju zbog suviše padavina. Drugim rečima, česte kiše su prepolovile ovogodišnji rod pa će domaći kupci ove godine većinom na svojim trpezama imati uvezeni kineski beli luk.

Inače, već nekoliko godina u Srbiji je više uvezenog belog luka nego domaćeg jer srpski ratari podmiruju tek 30% potreba tržišta, a ostatak od 70% se uvozi.

Dr Jelena Gvozdenović Varga s Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu tvorac je najraširenije domaće sorte "bosut", koja je od ove godine i na sortnoj listi Evropske unije. Ona objašnjava da je preduslov za postizanje visokih prinosa u proizvodnji belog luka korišćenje deklarisanog sadnog materijala, što kod nas često nije slučaj.

– Srbija, iako je na petom mestu u Evropi po površinama na kojima se gaji beli luk, po visini prosečnog prinosa od oko tri tone po hektaru nalazi se na začelju – ističe dr Jelena Gvozdenović Varga, dodajući da su iza nas samo zemlje na krajnjem severu Evrope.

Ona objašnjava da je proizvodnja belog luka vrlo isplativa, ali su početna ulaganja relativno visoka. Za hektar treba dati 4.000-5.000 EUR zbog količine sadnog materijala – od 500 do 1.200 kilograma, pa i više, u zavisnosti od krupnoće čenova.

Međutim, deo proizvođača belog luka, u želji da u "brzo" zaradi, umesto deklarisanog sadnog materijala, koji pruža sigurnost u proizvodnji, uzima merkantilni luk koji je tri puta jeftiniji. Kako kaže, biraju se krupne glavice, a naknadno se ispostavi da su bile zaražene, zbog čega roda nema.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

25.04.2024.  |  Agro, Finansije

Knjaz Miloš u punom vlasništvu grupe Mattoni 1873

Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43%) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik. Vrednost transakcije je gotovo 90 mil EUR, navedeno je na sajtu kompanije Knjaz Miloš. Grupa Mattoni 1873 posluje u osam zemalja, sa 3.400 zaposlenih, 11 proizvodnih pogona i 39 brendova, kao što su Knjaz Miloš, Mattoni, Magnesia, Szentkirályi,

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.