Iz garaže do prvog bespilotnog helikoptera - Mladi vazduhoplovni inženjeri pokrenuli startap CTT
- Sve velike inovacije počinju iz garaže, tako smi i mi krenuli ozbiljno da stvaramo u garaži. Išli smo korak po korak i to je dalo rezultate. Naš prvi proizvod je bila bespilotna letelica Nikola Tesla 150 (NT150), a od proizvoda koje smo razvijali za strane klijente bili su, između ostalih, jedan helikopter za HighEye kompaniju i najsavremeniji simulator skijanja. Trenutno smo u fazi eksperimentalne proizvodnje kompozitnih struktura u autoklavu (industrijski sud pod visokim pritiskom i temperaturom)... Mi smo kreativci koji vole da materijalizuju svoju kreaciju - priča Petar Matunović.
Ideju o osnivanju svog startapa dobio je tokom završne godine studija na Mašinskom fakultetu u Beogradu, kada je shvatio da je na fakultetu naučio mnogo teorijskih stvari i zapitao se da li je kao budući vazduhoplovni inženjer dovoljno obučen da može da projektuje vazduhoplov. To je bilo previše teorije, ali je on kao iskusni modelar i pilot paraglajdera i aviona, verovao da može mnogo toga da uradi.
- Našao sam da su bespilotne letelice nešto između moje buduće profesije avio-inženjera i mog velikog hobija modelarstva. Tako sam počeo da motivišem grupu kolega da mi se pridruže i da počnemo da projektujemo i gradimo bespilotnu letelicu. Projektovanje, prototipski razvoj i proizvodnja delova od kompozitnih materijala u vazduhoplovstvu - to je bio naš san. Budući trendovi i zahtevi za energetskom efikasnošću doveli su do toga da danas projektujemo sve vrste lakih struktura od kompozitnih materijala ne samo u vazduhoplovstvu, već i u drugim oblastima gde se takve strukture traže: auto-moto, vojna, industrija sport i druge - opisuje svoj početak Matunović. Zajedno sa kolegom s fakulteta, Milošem Matejićem, 2009. godine je osnovao Preduzeće za istraživanje, razvoj, projektovanje i prototipsku proizvodnju struktura od kompozitnih materijala.
Matunović kaže da im je mnogo pomoglo to što su ih kao studente primili u biznis inkubator tehničkih fakulteta (BITF).
- Još kao studenta, zainteresovala me je pojava biznis inkubatora u zgradi pored Mašinskog fakulteta. Našao sam da organizuju predavanja za studente o preduzetništvu, pa sam se prijavio. Kada smo rešili da osnujemo preduzeće, obratili smo se BITF-u. U toku je bio konkurs za prijem novih firmi u inkubator, pa smo otišli tamo i dobili podršku za osnivanje preduzeća. Sve to nam je značilo, jer na početku su svi ti administrativni zahtevi veoma veliko opterećenje za nekoga ko je nov u svemu tome i svaka podrška je veoma važna.
- Stoga smo iznajmili jednu garažu i počeli tu da stvaramo naše strukture. Mnogo smo učili, eksperimentisali sa materijalima i svako novo znanje nas je guralo napred, bilo je podsticaj da nastavimo dalje. Naš rad brzo je privukao pažnju inostranih firmi u oblasti vazduhoplovstva i počeli smo da radimo projekte za njih. Od 2009. do danas smo uradili više od 200 većih i manjih projekata za naše klijente. Tako se i naša poslovna priča iz garaže pretvorila u uspeh, baš kao što je to bio slučaj sa kompanijama Apple, Microsoft, Mikroelektronika kod nas...
Njihova očekivanja, kaže Matunović, nisu bila orijentisana ka profitu merenom u novcu, već više ka mogućnosti da rade ono što vole i da imaju priliku da istražuju, da se dokazuju u svojoj profesiji, da prave nešto za avio-industriju.
- To je profit znanja i umeća. U vreme kada smo počinjali, kao avio-inženjeri mogli ste da jurite vezu da se zaposlite u Jatu ili da odete iz zemlje. Nismo želeli ni jedno od toga. Mi smo sopstvenim snagama rešili da se borimo i doveli smo posao do nas. Novac je u početku bio od roditelja, a kasnije smo zaradili dovoljno da pametnim ulaganjima možemo da nabavimo mašine i opremu. I danas kao i tada mnogo je danonoćnog posvećenog rada na projektu kako bi klijent bio zadovoljan. To je princip na kome baziramo sve ostalo. Naravno, nema mnogo klijenata koji to znaju da cene, ali to je naš princip od koga ne odstupamo. Klijente smo tražili u srodnim delatnostima. Ljudi su imali dobre reakcije na naše znanje i mogućnosti. Naravno, pogodnost je bila povoljnija cena realizacije projekta u našoj zemlji. Danas imamo veliki problem sa nedostatkom kvalifikovane radne snage, motivisanošću ljudi za rad i prosto, ne može mnogo ljudi da prati ritam i želju za poslom koju mi imamo, a koju kod nas pokreću entuzijazam i ljubav prema vazduhoplovstvu - veli sagovornik Nove ekonomije.
CTT je trenutno orijentisan ka razvoju novih proizvoda, pre svega bespilotnih letelica i specijalnih vozila, baziranih ili na kompozitnim materijalima, ili na zahtevnim projektima u drugim oblastima.
Govoreći o budućnosti, Matunović kaže da se nadaju većoj komercijalnoj upotrebi do sada ostvarenih tehnologija, kao i kontinuiranom razvoju novih tehnologija i proizvoda.
- Dosta projekata je inicirano i očekujemo da pobude zainteresovanost investitora kako bi se nastavilo na njihovoj realizaciji. Projekat koji je u toku je MALE letelica NT155 koja može biti i naoružana podvesnim teretima do 100 kg mase. Možemo ga nazvati "srpski predator". Sama letelica može da ostane u vazduhu više od 16 sati. Leti na srednjim visinama leta oko 3.500 m, odakle vrši osmatranje. Superiorne je aerodinamičke forme koja joj obezbeđuje male otpore u letu i veliku efikasnost. U potpunosti je izrađena od kompozitnih materijala. Takve letelice ne mogu biti interesantne zapadnim zemljama zbog strateških razloga, jer oni takve projekte gledaju da razvijaju u sopstvenom sistemu, ali možemo da ih ponudimo nama prijateljskim zemljama na istoku i u Africi, posebno zbog značajno povoljnije cene. Projekat koji je u razvoju u našoj firmi, a predstavlja vrhunac tehnologije kojom se bavimo je HAPS - pseudosatelit, letelica koja leti u stratosferi na visinama od oko 20 km. Ovakvi projekti su u razvoju u velikim firmama poput Googla, Facebooka, Airbusa - dodaje sagovornik.
Top priče
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Grad Niš raspisao je konkurs za izradu idejnog rešenja izgleda novog višenamenskog objekta kulture u Nišu. Buduća multifunkcionalna dvorana kulture gradiće se na katastarskim parcelama br. 262/1 i 263/1 K. O. Niš-Ćele Kula, ukupne površine 2,21 ha. Reč je o zemljištu u neposrednoj blizini Roda centra na Vizantijskom bulevaru. Objekat treba da sadrži ulazni višenamenski hol (komunikacija, prostor za izložbe i prostor za virtuelne
25.04.2024. | Industrija
Oerlikon dolazi u Srbiju i donosi najsavremeniju inovativnu tehnologiju PVD prevlake
25.04.2024. | Industrija
25.04.2024. | Industrija, Građevina
Visokogradnja inženjering planira gradnju proizvodnog objekta u okolini Jagodine
25.04.2024. | Industrija, Građevina
eKapija+
25.04.2024. | Građevina
Ovo su pobednici nacionalnog nivoa takmičenja Saint-Gobain Architecture Student Contest 2024
25.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Energija
Danijela Isailović, menadžerka OIE Srbija - Povezujemo ključne igrače u OIE sektoru u Srbiji i svetu
24.04.2024. | Energija
24.04.2024. | Energija, Industrija, IT, Telekomunikacije
Energy Net - Energija je u osnovi našeg biznisa
24.04.2024. | Energija, Industrija, IT, Telekomunikacije
24.04.2024. | Vesti
Misterija koja intrigira: Šta se to krije u centru Beograda i Užica?
24.04.2024. | Vesti
Poslovne šanse
25.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Zlatibor dobija rekreaciono jezero na lokaciji "Krst" - Raspisan tender za izradu dokumentacije za izgradnju brane Miladin Pećinar
25.04.2024. | Industrija
Beogradsko Narodno pozorište nabavlja baletske špic patike
25.04.2024.. | Industrija
25.04.2024. | Industrija, Građevina
Visokogradnja inženjering planira gradnju proizvodnog objekta u okolini Jagodine
25.04.2024. | Industrija, Građevina
25.04.2024. | Industrija, Građevina
Beograd sanira 6 nesanitarnih deponija, naručena izrada projekta
25.04.2024. | Industrija, Građevina
25.04.2024. | Zdravstvo
Apoteka Beograd želi veću ulogu na domaćem tržištu - Traži se firma za repozicioniranje brenda
25.04.2024. | Zdravstvo
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Vesti