Pacijenti u BiH sve više okrenuti privatnoj praksi - Lečenje o državnom trošku u više od 80 privatnih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj

Kako bi smanjili gužve u javnim zdravstvenim ustanovama i omogućili građanima podjednako dobru uslugu, oba entiteta BiH uvela su praksu da se građani o trošku države pregledaju i leče u privatnim klinikama, poliklinikama ili bolnicama.

Tako je u Republici Srpskoj najviše privatnih zdravstvenih ustanova uključeno u zdravstveni sistem 2010. godine, kada je Fond zdravstvenog osiguranja RS (FZO RS) raspisao javni poziv za ugovaranje konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite i to za 12 oblasti (interna medicina, ORL, oftalmologija, kardiologija, ginekologija, pedijatrija, urologija, neurologija, ortopedija, opšta hirurgija i dr), a na koji su mogle da se prijave i privatne zdravstvene ustanove koje su ispunjavale neophodne uslove.

Kako su u FZO RS rekli za portal "eKapija", Zavod je počeo da zaključuje ugovore sa privatnim sektorom još 2007. godine. Na početku, ugovori su potpisivani sa privatnim ustanovama koje su pružale usluge koje nije bilo moguće obaviti u javnim ustanovama, kao što su vantelesna oplodnja ili određene oftalmoološke usluge.

- Vremenom su, međutim, u zdravstveni sistem uključivane privatne zdravstvene ustanove i sa namerom da se poboljša dostupnost zdravstvene zaštite, odnosno, da zdravstvene usluge budu pod jednakim uslovima dostupne svim građanima RS. Ugovor sa FZO RS i danas ima najviše privatnih ustanova koje pružaju upravo konsultativno-specijalističke usluge (više od 60 ustanova).

Takođe, FZO RS ima potpisane ugovore i sa 10 privatnih ambulanti porodične medicine koje pružaju usluge primarne zdravstvene zaštite, kao i sa oko 10 privatnih zdravstvenih ustanova koje pružaju dijagnostičke i terapijske procedure, uključujući i MR i CT preglede.

- Dakle, osigurana lica u RS mogu da se leče u više od 80 privatnih zdravstvenih ustanova pod jednakim uslovima kao i u javnim ustanovama - kažu u FZO RS.

Praksu zbrinjavanja pacijenata u privatnom sektoru o trošku države sprovodi i Federacija BiH. U maju ove godine dvije klinike iz Kantona Sarajevo - "Eurofarm-Centar" i "Atrijum" potpisale su ugovor za Zavodom zdravstvenog osiguranja KS. To je bio dugoočekivani korak, a prethodila mu je duga procedura, kazao je za "eKapiju" direktor "Atrijuma" Mirsad Đugum.

Prema njegovim rečima, pacijenti sa zdravstvenom knjižicom kod njih dobijaju usluge porodične medicine. Te usluge su kod njih zastupljene još od 2005. godine, ali je trebalo čak 9 godina da se umreže u državni sektor.

- Konstantno se povećava broj pacijenata koji prebacuju zdravstvene kartone kod nas. Beležimo oko 20.000 kartona pacijenata koji dolaze na specijalističko-konsultativne preglede. U ovu brojku spadaju, kako oni koji plaćaju, tako i građani sa knjižicom.

Đugum kaže da će "Atrijum" pacijentima ponuditi i nove usluge, proširiti polikliniku, kao i kadar. Ističe da bi proces širenja bio brži kada bi zakonski okvir išao tome na ruku. On smatra i da je veliki problem korupcija, način na koji se zapošljavaju novi kadrovi, što sve više otežava da se rastereti državni sektor i ojača privatni.

Od maja 2014, od kada se u "Eurofarm Centar" građani KS leče sa zdravstvenom knjižicom, zabeleženo je oko 500 pregleda. Zadovoljni su saradnjom sa ZZO KS.

- Sa zdravstvenom knjižicom, tj. o trošku države, građani dobijaju usluge porodične medicine: preglede, kontrole, propisivanje terapije, utvrđivanje bolovanja, te upućivanje pacijenata u druge javne zdravstvene ustanove za dodatne dijagnostičke i specijalističke preglede, kao i bolničko lečenje. "Eurofarm Centar" predstavlja jednu zajednicu koja se sastoji od uposlenika 9 apoteka, 2 poliklinike i 3 laboratorije. Ova činjenica nas čini jedinstvenim među privatnim zdravstvenim ustanovama u BiH. Na čelu sa generalnim direktorom, prim.mr.ph. Šukrijom Huseinovićem, ova velika zajednica, koja upotpunjuje, krasi i čini respektabilnim ime "Eurofarm Centar", sastoji se od više od 100 uposlenika, a taj broj se povećava svake godine - kažu za "eKapiju" iz ove poliklinike.

I oni razmatraju proširenje saradnje sa državnim sektorom, ali još ne govore o konkretnim predlozima.

Teodora Brnjoš