NavMenu

(E Magazin) Hermes Softlab Srbija - Kako su šumadijski softveraši prevalili put od kućne radinosti do ugovora sa najvećim svetskim mobilnim operatorom

Izvor: e Magazin Sreda, 28.03.2007. 14:23
Komentari
Podeli



NIJE SAMO „
ZASTAVA“ SIMBOL KRAGUJEVCA



Kada firma iz zemlje u kojoj se još uvek jedan deo stanovništva potpisuje otiskom kažiprsta, a čak polovina ne poseduje kompjuter, dobije nagradu za najbolje softversko rešenje, onda to zaslužuje veliku pažnju. A ako se tome doda da je priznanje stiglo iz Microsofta i to dve godine zaredom, e onda bi to trebalo oglasiti „„na sva zvona“.


Rad, trud i vera u uspeh

Da se do ovakvog uspeha ne stiže preko noći i da je pored ulaganja u zaposlene potrebno mnogo rada, truda i vere u uspeh čitavog projekta, najbolje nam može objasniti Vladan Atanasijević, direktor kompanije Hermes Softlab Srbija iz Kragujevca, koja je prvo počela da radi pod imenom Virtual Tim. Posle pet godina uspešnog poslovanja i razvoja postali su deo Hermes Softlaba, velike međunarodne kompanije sa sedištem u Sloveniji. „Ulazak Virtual Tima u sastav grupe Hermes Softlab je kao kada bi Zastava postala deo Mercedesa i za njihove automobile pravila, recimo, menjače. To je moćna kompanija koja 80 odsto svoje proizvodnje softverskih programa izvozi na evropsko i tržište SAD, a samo od poslovanja sa Ha-Peom ostvari prihod od oko deset miliona evra na godišnjem nivou“, objašnjava direktor kragujevačkog Hermesa.



Osnovna delatnost firme je razvoj softvera, a pored toga bave se i pružanjem konsalting usluga iz oblasti projektovanja i razvoja informacionih sistema, prodajom licencnog softvera Microsofta, Adobe, Corel, treninga i obuke za primenu Microsoft tehnologije i istraživanjem pozicioniranosti proizvoda, usluga i javnog mnjenja. Reč je o malom preduzeću sa svega dva zaposlena, osnovanom 2001. godine, koje je počelo da zida temelje softverskog inžinjeringa na području Šumadije. Na početku nisu imali ni sopstveni poslovni prostor, već je svako radio u svojoj kući, a naš sagovornik ili obilazio i koordinirao čitav posao. Prvi projekat im je bio iz oblasti e bankinga. Tada su i smislili i zaštitili ime i logo. Ubrzo su iznajmili trosoban stan, gde je prisna atmosfera i deljenje svih problema dovelo do toga da ovu godinu završe sa 300.000 evra izvezenog softverskog znanja, a nadaju se da će tu cifru sledeće godine duplirati.

Reč je o kompjuterskim programima koje koriste državne institucije zemalja u okruženju, ali i neki veliki svetski sistemi. Posle programa za slovenačka osiguravajuća društva, kao i za njihovu Privrednu komoru, zatim softver za Centralni registar građana Crne Gore, kragujevački Hermes Softlab napravio je i program za korišćenje najsavremenijih biometrijskih ličnih karata i pasoša. Najznačajnije priznanje je stiglo u vidu ugovora sa Vodafonom, najvećim svetskim mobilnim operatorom.


Ulazak u preduzetničku avanturu

Šta je potrebno da se desi da bi se napustio siguran, državni posao i krenulo u avanturu privatnog biznisa sa delatnošću koja je tek u početnoj fazi razvoja? Vladan Atanasijević to objašnjava sopstvenim ambicijama i željom da radi ono u čemu zaista uživa. „Posle završenog fakulteta radio sam deset godina u Zastavi u izvršnom odboru zaduženom za informatiku, medije i telekomunikacije. Još tada mi je radni dan bio sastavljen iz dva dela, a dešavalo mi se da na poslu provodim i po 12 sati. Pre podne sarn išao na sastanke, odlazio kući na ručak, i ponovo se vraćao da bi sve do uveče osmišljavao razne projekte. Početkom 2001. godine sam shvatio da u fabrici postoje veliki problemi, da će oni kočiti moj dalji razvoj i da tamo više ne mogu da realizujem svoje vizije“, kaže naš sagovornik, i dodaje da je najteže kada nema viziju jer tada nema ni čemu da teži.

Uz slogan „Mora mnogo da se radi i još više veruje u sve to“ zaposleni u Hermesu su na početku shvatili da su razvoj i proizvodnja softvera veoma ozbiljan posao i nikada sebe nisu shvatali kao „neku grupu klinaca koja tu nešto pokušava da uradi“. Prvi ozbiljan posao koji su uradili bio je razvoj softvera za upravljanje proizvodnjom u firmi Zastava alati, a posle njih su došli softveri za koje su dobili Microsoftovu nagradu.



Investicija od 10.000 evra po čoveku

„Na početku su mi bili potrebni ljudi sa kojima bih podelio svoju viziju, jer nisam mogao da im pružim velika materijalna sredstva. Tada sam tražio znanje i iskustvo, pa sam najčešće zapošljavao svoje bivše saradnike“, kaže direktor Hermesa. Danas je to sasvim drugačija priča. Trenutno se nalaze u fazi brzog razvoja i zapošljava mlade, fakultetski obrazovane ljude bez iskustva. Dobra plata, velika mogućnost profesionalnog usavršavanja, kao i rad na atraktivnim projektima, razlog su što se veliki broj softverskih inžinjera iz svih krajeva Srbije javlja na njihov nedavno raspisani konkurs. „Pažljivo biram koga ću zaposliti. Ključna karakteristika koju tražim je sposobnost da se započeti posao privede kraju. Svesni smo da diploma ne znači kvalitet, ali uvek gledam da li je kandidat završio studije u nekom relativno razumnom roku. Tragično je kada dođe mladi čovek koji je devet godina studirao fakultet sa 23 ispita, bez diplomskog, a da u međuvremenu nije ništa radio. Taj je samo životario i nije za nas“, objašnjava naš sagovornik. Takođe ističe da oni u svakog svog radnika investiraju oko 10.000 evra za period od šest meseci, kako bi ga obučili do nivoa kada može da radi projekte poput onih za Majkrosoft ili Privrednu komoru.


Razvoj je prioritet

Vladan Atanasijević, direktor kragujevačkog Hermesa, ne krije da je tokom svog rada imao i teške trenutke. „Najteže mi je bilo saznanje da nam je Microsoft dodelio prestižno priznanje za kvalitet koje mi nismo mogli da pretočimo u novac. Kao menadžer sarn se osećao veoma loše i tada shvatio da nisam potpuno ostvaren. Pogodilo me je i to što na osnovu referenci nismo uspeli da dobijemo konkretne projekte u zemlji. Za projekat Privredne komore Srbije smo se sami izborili i to je direktno dovelo do zapošljavanja još tri nova inženjera“. Naš sagovornik još kaže da je generalni problem što nemamo proizvodnju neke nove vrednosti. Smatra da je softverska industrija veoma dobra jer je tu veliko učešće ljudskog rada, a kada bi se u njega više ulagalo, bio bi i manji „odliv mozgova“.

Gospodin Atanasijević kaže da mu je mnogo lakše od kada je Hermes Softlab postao 100% vlasnik Virtual Tima. „Nekada sam obezbeđivao plate i brinuo o svim neophodnirn stvarima, a sada smo deo sistema koji sve to prati“. Posebno je ponosan na to što su sav profit u 2004. godini investirali u novi poslovni prostor. U njemu ima dovoljno prostora za sve zaposlene, kao i za posebne laboratorije za rad. Direktor Hermesa još dodaje da je za dokapitalizaciju bila zainteresovana i jedna nemačka firma, ali Softlab je hteo da ulaže u razvoj, a to je, prema njegovorn mišljenju, prioritet.


Od prosečnog studenta do uspešnog preduzetnika

Vladan Atanasijević je završio Vojno-tehnički fakultet u Zagrebu kao Zastavin stipendista. Položio je ukupno 50 ispita i diplomirao 1992. godine. Za sebe kaže da je bio prosečan student, ali je sve dao u roku. U Londonu je 2001. godine dobio licencu Microsoft solution framework trener (licencu za uspešno vodenje IT projekta), jedini u bivšoj Jugoslaviji i jedan od 100 ljudi na svetu. Kaže da je te principe bukvalno koristio i u svojoj firmi. Ne puši, pije jednu kafu dnevno, ali ako se dobar zalogaj može smatrati porokom - onda je to njegov. Za vreme studiranja je voleo da igra preferans, ali danas nema hobi. Trenutno pokušava da ga pronađe. Oženjen je devojkom iz studentskih dana, koleginicom i otac je dve ćerke.



Piše: Aleksandra Galić
a.galic@emagazin.co.yu

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.04.2024.  |  Agro

Najveća "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se u Samarinovcu - Polja paprika, paradajza, lubenica zaprašuju bumbari

Selo Samarinovac u opštini Žitorađa, sa oko hiljadu stanovnika, jedno je od najvećih proizvođača povrća na jugu Srbije. Godišnja proizvodnja iz godine u godinu raste, a poseban zamah dobija nakon elektrifikacije oko 500 hektara oranica 2021. godine, koju je finansirala država. Jedna od najvećih "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se na jugu Srbije. U stotinama plastenika i na plodnim oranicama gaje se paprika, paradajz, krastavac, a

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.