NavMenu

Kraj jedne ere srpskog vazduhoplovstva

Izvor: eKapija Petak, 02.08.2013. 09:18
Komentari
Podeli

"Jat Airways" odlazi u istoriju. Od 1. januara 2014. srpska avio kompanija nosiće naziv "Air Serbia", ali srpska država neće biti jedini vlasnik. Novom aviokompanijom upravljaće "Etihad" iz UAE u čijem vlasništvu se nalazi i 49% nove aviokompanije.

Time je zaokružena i istorija nekadašnjeg "Jat"-a, duga 86 godina.

Sve je počelo 17. Juna 1927. kada je osnovana preteča "Jat"-a, Društvo za vazdušni saobraćaj "Aeroput". Ovo je i datum kojim se obeležavaju počeci civilnog vazdušnog saobraćaja u našoj zemlji. Dvadeset godina kasnije, 1. aprila 1947. godine, poleteli su avioni na prvim posleratnim linijama kompanije koja je dobila ime "Jugoslovenski Aerotransport".

Širenje

U posadama "Jat"-a našli su se letači i mehaničari "Aeroputa", koji su, prošavši kroz ratni vihor, došli u "Jugoslovenski Aerotransport" prilikom njegovog osnivanja ili ubrzo posle toga.

"Jugoslovenski Aerotransport" otpočeo je rad sa dva aviona C-47 pretvorenih u DC-3 i dva Junkersa JU-52. U toku godine flota je povećana još jednim JU-52, četiri DC-3 i jednim neadaptiranim C-47 predviđenim za prevoz robe. Ovim avionima održavan je redovan saobraćaj na domaćim linijama Beograd-Zagreb-Ljubljana i Zagreb-Sarajevo i na međunarodnoj liniji Beograd-Prag-Varšava.

Godine 1963. u "Jat"-ovu flotu ušle su tri Caravelle, šest godina kasnije i prvi Douglas DC-9, a sedam godina kasnije i prvi Boeing 707. Uvođenje u saobraćaj mlaznih aviona, letelica većih kapaciteta i doleta, a uz to i daleko komfornijih, ekonomičnijih i po svim ostalim karakteristikama boljih od generacije klipnih aviona, bilo je osnova za širenje mreže linija, osvajanja novih tržišta i pravu ekspanziju vazdušnog saobraćaja. Uvođenjem u flotu "velikog boinga" B-707, uvedene su prve čarter linije sa karakteristikama redovnog saobraćaja povezavši se sa Severnom Amerikom.

Zlatni dani

Krajem osamdesetih godina avioni "Jugoslovenskog aerotransporta" saobraćali su na više od 300 linija, od kojih su dve trećine bile međunarodne. U godinama rekorda, 1987/88/89, "Jat" je povezivao Jugoslaviju sa 61 destinacijom sveta na pet kontinenata, prevozeći godišnje 5 miliona putnika i 46 hiljada tona robe. U tom periodu "Jat" se visoko kotirao na lestvici najvećih avioprevoznika IATA-e i AEA, među 31 u svetu i 10 u Evropi.

Početkom devedesetih godina sledi najteži period u posleratnoj istoriji bivše Jugoslavije, pa rat raspad zemlje i sankcije nisu ostavile neoštećenog ni nacionalnog avioprevoznika. Ipak, ubrzo posle početnih tragičnih dešavanja "Jat" se vratio na tržište i počeo da hvata korak sa svetom. Već 1994. obnovio je destinacije. Iz godine u godinu rezultati su bili sve bolji, da bi 2006. godine "Jat Airways" prevezao 1.207.712 putnika, 3556 tona robe i 689 tona pošte i prvi put posle 1991. pozitivno završio poslovnu godinu, sa neto dobitkom od 3,8 mil EUR.

Problemi

Privatizacija "Jat"-a prvi put spomenuta je 2007. godine. Među zainteresovanim kupcima pominjani su Rusi, Islanđani, Nemci ali se niko od njih nije javio na prvi tender koji je raspisan jula 2008. godine.

Za kupovinu "Jata" svojevremeno su bili zainteresovani vlasnici "Marba" Andrej Jovanović i Bojan Milovanović. Potom su predstavnici Vlade Srbije pregovarali sa turskom avio-kompanijom "Turkish Airlines", ali i sa azerbejdžanskim "Azalom". Na tender za kupovinu "Jata" kasnije se prijavila i letonska kompanija "Baltic Aviation Systems" čiji je vlasnik Vladimir Antonov ubrzo i uhapšen zbog finansijskih malverzacija.

Pregovaralo se i sa domaćim privredicima o osnivanju novog srpskog avioprevoznika, a kao novi vlasnici pominjani su Kostić, Mišković, Bogićević, Grujić...

Konačno, početkom ove godine stigla su uveravanja da će pitanje "Jata" biti rešeno do kraja 2013. i započeti su pregovotri sa "Etihadom".

Nakon tri procene kapitala, četiri konkursa za strateškog partnera i pokušaja da se da se nacionalni avioprevoznik da na upravljanje srpskim biznismenima, "Jat" je ovog leta konačno dobio strateškog patnera.

U godinama koje doalze videćemo da li će i koliko početni optimizam i tvrdnje da će zajednička kompanija "Jata" i "Etihad" dati jednu novu energiju srpskom vazudohopvstvu i uroditi plodom.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.04.2024.  |  Agro

Najveća "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se u Samarinovcu - Polja paprika, paradajza, lubenica zaprašuju bumbari

Selo Samarinovac u opštini Žitorađa, sa oko hiljadu stanovnika, jedno je od najvećih proizvođača povrća na jugu Srbije. Godišnja proizvodnja iz godine u godinu raste, a poseban zamah dobija nakon elektrifikacije oko 500 hektara oranica 2021. godine, koju je finansirala država. Jedna od najvećih "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se na jugu Srbije. U stotinama plastenika i na plodnim oranicama gaje se paprika, paradajz, krastavac, a

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.