NavMenu

Održana tribina "Beogradski dvorci i dvorovi" - Potrebna sistemska i kontrolisana zaštita

Izvor: eKapija Četvrtak, 28.12.2023. 08:54
Komentari
Podeli
(Foto: Goran Zlatković)
U Konaku kneginje Ljubice u Beogradu održana je tribina "Beogradski dvorci i dvorovi". Kako je istaknuto, kraljevski dvorovi i dvorci Beograda, nekadašnji domovi srpskih vladara, predstavljaju ponos glavnog grada i važan su deo kulturnog nasleđa kao i značajan turistički potencijal. Srbija je stara država, ponosna na istoriju koju ima kao i na veliki broj građevina poput dvorova i dvoraca što i drugih predmeta primenjene umetnosti koji se čuvaju i oslikavaju periode vladavina dveju dinastija, Karađorđevića i Obrenovića.

Dvorovi i dvorci su danas nedovoljno iskorišćeno kulturno blago naše zemlje. Veliki broj njih se nalazi u jako lošem stanju, sa nerešenim imovinskim pitanjem i ostavljeni su sami sebi i vremenskim prilikama koje ih pogađaju. Potrebno je mnogo rada i ulaganja da se oni prvenstveno srede a tek onda da se od njih naprave prostori koji će biti finansijski isplativi. Postavlja se logično pitanje zašto je to tako?

(Foto: Goran Zlatković)

Kako je rekao Žikica Milošević, novinar i urednik, "mora se pronaći identifikacija sa nasleđem kako bi se ono čuvalo i održavalo i na kraju od njega profitiralo".

- Mi moramo da pronađemo razlog zašto nam je nešto, u ovom slučaju dvorovi i dvorci, bitno jer tek onda ćemo razmišljati kako da sačuvamo, restauiramo i prezentujemo na pravi način uz poštovanje kulturnog značaja koji poseduje - naglasio je on.

Jelena Medaković (Foto: Goran Zlatković)Jelena Medaković

A opet i nije dovoljno da se samo govori o vrednosti kulturnog nasleđa, mora se o njemu voditi sistemska briga.
Kako je istakla Jelena Medaković, direktorka Muzeja grada Beograda "samo sistem sa strogim pravilima i kontrolom može se baviti zaštitom i restauracijom kulturnih dobara. Potreban je tim stručnjaka koji će prema definisanim procedurama voditi brigu o kulturnoj baštini".

- Srbija oduvek ima razvijenu praksu zadužbinara i danas je potrebno pronaći nove modele saradnje sa privatnim licima koji žele da daju svoj doprinos kulturi. Ali donošenje odluka ipak treba da bude u rukama stručnih lica, i država mora svojim direktnim ulaganjima da bude presudan faktor u radu i funkcionisanju kulturnih institucija - navodi Medaković.

(Foto: Goran Zlatković)

Beograd ima bogatu istoriju dvorova i dvoraca i pored svih istorijskih bremena koja su oni podneli danas imamo više kompleksa koji su funkcionalni, očuvani a neki imaju i skroz druge namene. Uroš Parezanović, šef službe za odnose s javnošću i protokola Kraljevskog dvora ističe da "kompeks na Dedinju predstavlja živo mesto, ne klasičnu kulturnu instituciju, koja ne može uvek biti otvorena za posetioce jer imamo i komercijalne i humanitarne događaje koji su značajni za njegovo funkcionisanje".

Za dalju brigu i potencijal dvorova i dvoraca "država mora da završi proces restitucije jer će to uneti novi život u dvorove i dvorce", navela je istoričarka umetnosti Branka Kulić.

U svetu postoji više sjajnih primera dobre prakse kako iskoristiti dvorce i dvorove i od njih napraviti odlične izvore prihoda i turističke destinacije. Francuska, Mađarska, Poljska su samo neke od država od kojih možemo učiti i usvajati modele sređivanja i predstavljanja ovih građevina. Moramo štititi kulturnu baštinu koja nam je ostala jer bez nje mi ne bismo bili narod bogate i snažne istorije.

(Foto: Goran Zlatković)

Događaj je organizovalo udruženje Petrovaradin Media, a projekat je sufinansirao Sekretarijat za kulturu grada Beograda uz podršku Muzeja grada Beograda. Color Media Communications je medijski partner i partner na projektu.

Na konferenciji su govorili i Nenad Novak Stefanović, pisac, kao i Angelina Banković, viši kustos u Muzeju grada Beograda. Diskusiju je moderirao Robert Čoban, predsednik Color Press Group.



Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.04.2024.  |  Građevina

CLS: Gde je projekat mosta kod Ade Huje?

Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda je još u decembru 2019. dobila idejni projekat mosta na Adi Huji, koji je sa PDV-om plaćen oko 735.000 EUR, ali do današnjeg dana ništa nije urađeno, izjavio je Nikola Jovanović, direktor Centra za lokalnu samoupravu i nekadašnji gradski odbornik. - Da su nadležni odmah raspisali tender za izradu Projekta za građevinsku dozvolu i počeli sa prikupljenjem i drugih dozvola i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.