NavMenu

Sve više slučajeva trovanja flaširanom vodom u Hrvatskoj - Pojačana kontrola u Srbiji

Izvor: RTS Četvrtak, 09.11.2023. 09:23
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Tim UR/shutterstock.com)Ilustracija
Već nekoliko dana iz Hrvatske stižu vesti da je više osoba završilo u bolnici pošto su pili Koka-kolinu flaširanu vodu. Nenad Vujović iz Ministarstva poljoprivrede kaže za RTS da se ti sporni proizvodi nisu našli na tržištu Srbije. Ističe i da su pojačane kontrole bezalkoholnih osvežavajućih pića.

Osim u Rijeci, Zagrebu i Varaždinu, slučajevi trovanja prijavljeni su i u Splitu i Karlovcu. Koka-kola je saopštila da je povukla te proizvode sa hrvatskog tržišta.

- Prvo što smo uradili je da proverimo da li je takav proizvod na našim rafovima ili nije. Taj proizvod se nije našao na našem tržištu, ali to nas nije sprečilo da mi nastavimo dalje kontrole - poručuje Vujović.

Na pitanje šta je uzrok trovanja vodom, Vujović kaže da ni u Hrvatskoj nisu sigurni o čemu se radi.


- Prve analize koje su stigle jeste pokazuju da su njihove laboratorije potvrdile da u toj vodi nema nečega što bi bilo tako iritantno za grlo i potrošače - ističe Vujović i dodaje da ćemo sačekati istragu.

- Mi smo ovde obratili pažnju da vidimo kakvi su proizvodi te firme na našem tržištu - napominje Vujović.


Kako se kontrolišu bezalkoholna pića u Srbiji

Govoreći o tome kako se u Srbiji kontrolišu bezalkoholna osvežavajuća pića, objašnjava da su jedno proizvodi iz uvoza, a drugo proizvodi na domaćem tržištu.

- Proizvodi iz uvoza, kao i svi ostali prehrambeni proizvodi, ne mogu da uđu, a da ih ne pregleda fitosanitarna inspekcija. Posle provere prateće dokumentacije, procene rizika da li nešto treba odmah da se ispita u laboratoriji, proizvod se nađe na domaćem tržištu uz obavezu uvoznika da on garantuje da je taj proizvod bezbedan i obezbedi dokaze za to - navodi Vujović.

Kada je reč o domaćim prehrambenim proizvodima, naglašava da je to bezbednosni sistem koji kontroliše Ministarstvo poljoprivrede i to tako da vide da li su preduzeti svi koraci da taj proizvod bude bezbedan.

- Naravno, tu je i monitoring naše službe, koja po našem planu na godišnjem nivou uzima uzorke da bi proverila da li ovaj sistem funkcioniše - dodaje.

Ukazuje da se sve provere vrše u referentnim laboratorijama.

- Mi imamo puno laboratorija, preko 50 laboratorija koje ozbiljno mogu da rade analize. Ministarstvo poljoprivrede svoje službene kontrole vrši koristeći usluge tih laboratorija. Kada se službeni uzorak uzme, mi preko tih laboratorija ispitujemo te uzorke. Imamo jedan dovoljan broj dovoljno obučenih ljudi da tako nešto ispitaju u veoma kratkom roku - kaže Vujović.

Na pitanje šta se sve kontroliše, Vujović kaže da ako govorimo o osvežavajućim bezalkoholnim pićima kontrolišu se pesticidi, da li se u njima nalaze teški metali i da li su mikotoksini prisutni, ali da se vrše i mikrobiološka ispitivanja.

- U svakom slučaju, postoje pravilnici koji definišu parametre koje treba pratiti kod tih proizvoda. Ukoliko se u svetu pojavi neka novina, onda pojačavamo kontrolu u tom smislu - napominje Vujović.


Veliki proizvođači imaju i interne kontrole

U slučaju trovanja u Hrvatskoj reč je o velikom proizvođaču – Koka koli. Ističe da takve kompanije imaju i svoje interne kontrole.

- Kao inspektori lako ćemo kontrolisati taj deo velikih sistema, jer oni imaju uređenu dokumentaciju na pravi način i brinu se o svojim proizvodima - kaže Vujović.

U tom smislu objašnjava da je lakša kontrola u velikim kompanijama nego u manjim.

- Svi oni imaju velike sisteme i timove, tehnologe, hemičare koji se brinu o bezbednosti i kvalitetu. U ovim manjim, naravno, to nemaju. Tu onda nastupamo kao inspektori i onda radimo taj deo posla - napominje Vujović.

Čak i ako postoji samo sumnja proizvod se odmah povlači iz prodaje. Objašnjavajući kako izgledaju te kontrole, kaže da se pre svega se postavi procena rizika na koji način i u kom nivou će kontrolisati dotičnog proizvođača.

- To je plan koji je zasnovan na osnovu svih informacija koje mi imamo o tom proizvođaču – da li se u prethodnom periodu nešto dešavalo loše, da li imamo informacije da je njihov proizvod rizičan. U svakom slučaju, po tom planu mi kontrolišemo tog proizvođača. Pre svega kontrolišemo da li je on uspostavio sistem koji garantuje da proizvodi bezbedan proizvod, što je na kraju krajeva u zakonu zapisano. Ukoliko je sve to u redu, mi onda u tom drugom krugu preko monitoringa proveravamo da li to što smo proverili na licu mesta i na tržištu funkcioniše, uzimajući uzorke, dobijajući rezultate - naveo je Vujović.

Ističe da ako se ustanovi da nešto nije u redu, taj proizvod se odmah povlači iz prodaje.

- Odmah, istog momenta, što se tiče poljoprivredne inspekcije, mi istog momenta reagujemo na pravi način – povlačenje robe i zabrane prometa. I to od onog momenta kada se čak i sumnja, ne samo kad imamo dokaz da je proizvod nebezbedan - ukazuje Vujović.

Dodaje i da je zakonska obaveza proizvođača da isto to uradi ukoliko sam ustanovi da postoji sumnja da proizvod nebezbedan.


Pojačana kontrola u Srbiji

Govoreći o tome da li je nakon ovih slučajeva trovanja u Hrvatskoj pojačana kontrola i kod nas, Vujović kaže da su upravo jedan od načina planiranja kontrola sve informacije koje dobijaju sa strane.

- Ovo je jedna situacija gde smo dobili određene informacije, na osnovu toga pojačavamo naš nadzor u toj oblasti i na kraju krajeva rezultat je uvek zaštita potrošača, to nam je cilj i to pokušavamo da uradimo na pravi način - dodaje Vujović.

Ističe da je ta kontrola pojačana i na granicama, pri uvozu tih proizvoda, a ne samo na rafovima.

- Govorimo o svim službama, pre svega zato što je to proizvod iz uvoza. Moje kolege iz Uprave zaštite bilja su već preduzele mere, razgovarao sam i juče i prekjuče s njima, imaju informaciju da se nešto dešava, svaki proizvod i sličan proizvod koji se nađe sada se posebno posmatra - kaže Vujović.

Zaključuje i da nema spornih proizvoda na tržištu Srbije.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.04.2024.  |  Građevina

CLS: Gde je projekat mosta kod Ade Huje?

Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda je još u decembru 2019. dobila idejni projekat mosta na Adi Huji, koji je sa PDV-om plaćen oko 735.000 EUR, ali do današnjeg dana ništa nije urađeno, izjavio je Nikola Jovanović, direktor Centra za lokalnu samoupravu i nekadašnji gradski odbornik. - Da su nadležni odmah raspisali tender za izradu Projekta za građevinsku dozvolu i počeli sa prikupljenjem i drugih dozvola i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.