Ogroman budžetski deficit Rusije pod teretom rata u Ukrajini
Ruski ministar finansija Anton Siluanov rekao je 10. januara da je budžetski deficit u 2022. dostigao 2,3% bruto domaćeg proizvoda (BDP), što prema oceni Rojtersa odražava teret rata u Ukrajini na ruske državne finansije.
Pre pokretanja invazije na Ukrajinu 24. februara prošle godine, Rusija je planirala suficit u budžetu od jedan odsto BDP-a. Još u septembru, Putin je predviđao suficit od blizu 500 milijardi rubalja.
Međutim, Siluanov je rekao da je deficit dostigao 3.300 milijardi rubalja (47,45 mlrd USD).
Siluanov je krajem prošlog meseca priznao da bi zapadna ograničenja na cenu ruske nafte mogla da povećaju budžetski deficit Rusije u 2023. godini.
Pod naporom finansiranja svoje ratne mašinerije, Rusija je zabeležila drugi po veličini budžetski deficit od raspada Sovjetskog Saveza, ukazuje Njujork tajms.
Ruski prihodi su porasli za 2.800 milijardi rubalja u 2022. godini, ili za oko 40 milijardi dolara, ali to nije bilo dovoljno da se pokrije brz rast rashoda, koji su naglo porasli za 6.400 milijardi rubalja, ili oko 92 milijarde dolara, rekli su zvaničnici.
Vladini zvaničnici predstavili su ekonomsku situaciju kao pozitivnu.
Premijer Mihail Mišustin rekao je da "u celini gledano, ti pokazatelji nisu loši", dok je ministar finansija Siluanov, bez spominjanja rata rekao da je ruska vlada ispunila ciljeve "uprkos geopolitičkoj situaciji, ograničenjima i sankcijama".
Ipak, ističe Njujork tajms, u postsovjetskom periodu od deficita u 2022. veći je bio samo manjak 2020. kada je izbila pandemija koronavirusa.
Mada su posle početka ruske invazije na Ukrajinu mnogi stručnjaci predvideli katastrofalan kolaps privrede zemlje usled sankcija Zapada i drugih restriktivnih mera, ruska ekonomija je imala rezultate iznad očekivanja, podstaknuta visokim cenama sirovina.
Uz to, navodi Njujork tajms, neke sankcije, poput ograničenja od 60 USD po barelu na cenu ruske nafte, uvedene su kasnije tokom godine, usled čega nisu imale veći efekat na privredu Rusije.
Rat u Ukrajini košta Rusiju više nego što je dobila rekordnim prihodima od nafte i gasa, piše Fajnenšl tajms, navodeći da je zvanično priznanje pogoršanja javnih finansija usledilo uprkos visokim cenama energenata i mogućnosti Moskve da preusmeri izvoz nafte u Aziju.
Budžetski prihodi su u 2022. porasli za 10% u odnosu na prethodnu godinu, ali je ukupna potrošnja porasla za 26 odsto, ukazuje britanski list, dodajući da detalji budžetske potrošnje za 2022. nisu javno dostupni jer ih je Ministarstvo finansija u junu klasifikovalo kao državnu tajnu zbog "pritiska SAD, EU i drugih neprijateljskih zemalja na Rusiju".
Moskva je pokrila deficit preusmeravanjem novca iz državnog Fonda nacionalnog blagostanja, pozajmicama i uvođenjem jednokratnog poreza na dobit Gasproma, državnog gasnog monopoliste.
Konzervativna fiskalna politika Rusije je pomogla u stabilizaciji njene fiskalne situacije, navodi Fajnenšel tajms, uz ocenu da će zapadne sankcije, koje će u potpunosti stupiti na snagu ove godine, dodatno opteretiti budžetske finansije.
Vrednost ruske referentne nafte Ural sada je ispod 40 USD, što je znatno manje od 70 USD koliko je utvrđeno u ruskom zakonu o budžetu za 2023. Stručnjaci ocenjuje da bi se Rusija, ako prosečna cena ruske nafte ove godine bude oko 60 USD po barelu a potrošnja ostane po planu, mogla suočiti s deficitom od oko 4,5% BDP-a.
Ruski zakon o budžetu, ukazuje Fajnenšl tajms, predviđa da će potrošnja za odbranu u zemlji i inostranstvu porasti za 3.500 milijardi rubalja (50 mlrd USD) na 30% ukupne državne potrošnje u 2023.
Ruski deficit ove godine od 47,3 mlrd USD, usled visokih troškova rata u Ukrajini i posledica zapadnih ekonomskih sankcija, u oštrom je kontrastu sa suficitom od 6,7 mlrd USD u 2021, ističe Vašington post.
S rastom rashoda u 2022. od skoro 26%, očigledno usled troškova za vojsku, objavljeni podaci nude otrežnjujuću sliku ekonomskih troškova Putinove odluke da pokrene invaziju na Ukrajinu koje je Kremlj nastojao da minimizira, navodi list, dodajući da se očekuje da će troškovi, "u krvi i zlatu", još više porasti ove godine.
Ruski poslovni list RBC prenosi da se očekuje da će vojna potrošnja u 2023. skočiti za skoro 5.000 milijardi rubalja, odnosno 71 mlrd USD, dok Moskva pokušava da parira oružju koje Ukrajini doniraju SAD i drugi zapadni saveznici Kijeva.
Takođe se očekuje se da će ruski troškovi za bezbednost i sprovođenje zakona porasti za skoro isti iznos, što, prema navodima Vašington post, verovatno signalizira zabrinutost Kremlja da bi rat mogao da izazove nemire.
Nakon što je Rusija prošle godine zahvatila u svoj fond za crne dane i nametnula Gaspromu jednokratni porez na ekstra dohodak, Vašington post navodi da sada postoje izveštaji da Moskva planira "mobilizaciju prihoda" i da bi mogla da pritisne državne kompanije da daju više novca za finansiranje ratnih operacija, uključujući predlog da se uvede jednokratni namet proizvođačima đubriva i uglja.
Naš izbor
Top priče
27.04.2024. | Agro
Selo Samarinovac u opštini Žitorađa, sa oko hiljadu stanovnika, jedno je od najvećih proizvođača povrća na jugu Srbije. Godišnja proizvodnja iz godine u godinu raste, a poseban zamah dobija nakon elektrifikacije oko 500 hektara oranica 2021. godine, koju je finansirala država. Jedna od najvećih "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se na jugu Srbije. U stotinama plastenika i na plodnim oranicama gaje se paprika, paradajz, krastavac, a
27.04.2024. | Industrija, Građevina
Potpisan ugovor za izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Sokobanji
27.04.2024. | Industrija, Građevina
27.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Nova privredna zona u Prokuplju sprema se za investitore - Počela gradnja trafostanice
27.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
eKapija+
26.04.2024. | Industrija
DS Smith kreira ambalažu koja se 100% reciklira - Vaš ulaz u cirkularnu ekonomiju
26.04.2024. | Industrija
25.04.2024. | Energija
Univerexport nosilac investicije od 6 mil EUR u obnovljive izvore energije
25.04.2024. | Energija
25.04.2024. | Agro, Energija, Industrija, Građevina
Prijavite se na Javni poziv za inovativna rešenja za zelenu tranziciju srpske privrede i društva!
25.04.2024. | Agro, Energija, Industrija, Građevina
Poslovne šanse
29.04.2024. | Građevina
Raspisan tender za rekonstrukciju vodotornja i gradnju pasarele u okviru Ložionice vredan 12,6 mil EUR
28.04.2024. | Industrija, Građevina
Sombor prodao 21 ha zemljišta u Industrijskoj zoni
28.04.2024.. | Industrija, Građevina
27.04.2024. | Građevina, Finansije
Odobren projekat izgradnje mini postrojenja za preradu pijaće vode u kikindskim selima - Vrednost investicije 384 miliona dinara, grad traži banku za kreditiranje
27.04.2024. | Građevina, Finansije
27.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Gradiće se regionalni fudbalski centri u Novom Sadu i Nišu
27.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Za rekonstrukciju i izgradnju objekata kulture 6,3 mil EUR
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
26.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
Kovin nabavlja dva turistička vozića
26.04.2024. | Industrija, Saobraćaj