NavMenu

Da li je realna teorija da ćemo do 2030. godine raditi 15 sati nedeljno?

Izvor: Telegraf biznis Sreda, 10.08.2022. 10:42
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Bacho/shutterstock.com)Ilustracija
Britanski ekonomista Džon Mejnard Kejns (1883–1946), najpoznatiji kao osnivač "Kejnzijanske ekonomije" i otac moderne makroekonomije, proučavao je kako privrede i tržišta, tako i način funkcionisanja drugih sistema.

Jedan od osnova "Kejnzijanske ekonomije" je da vlade treba aktivno da utiču na tok privrede, posebno povećanjem potrošnje, kako bi se stimulisala potražnja u uslovima recesije.

Premda je to zasebna tema, o kojoj bi se posebno sada, u vreme velike svetske krize, moglo razgovarati, ovaj put primat je na Kejnsovom viđenju radnih sati i radne nedelje.

Britanac je radio u vreme kada su ustanovljena prava na 40-časovnu radnu sedmicu, plaćene odmore i druge pogodnosti za radničku klasu, premda je verovao da će se egalitarni pristup slobodnom vremenu - dodatno povećati u 20. veku.

Njegova najčuvenija teorija potiče iz 1930, kada je napisao da bi tehnologije mogle dovesti do 15-časovne radne nedelje i to 2030. godine, kada njegovi unuci budu radno sposobni. To je zapisao u eseju "Economic Possibility for our Grandchildren".

Pišući ovaj esej na početku Velike depresije, tokom 1930-tih godina prošlog veka, Kejns je bio pun optimizma.

- Patimo, ne od reumatske starosti, već od bolova u rastu zbog prebrzih promena, od bolnog prilagođavanja između jednog ekonomskog perioda i drugog - napisao je, a njegov esej se primarno bavi onim što on naziva "ekonomskim problemom".

To nije samo problem masovne nezaposlenosti, već i, kako je govorio, "sposobnosti kapitalizma da svima omogući pristojan životni standard".

- Predvideo bih da će životni standard u progresivnim zemljama za sto godina biti između četiri i osam puta veći nego danas - pisao je Kejns, smatrajući da će tehnologija svakoga osloboditi tiranije tržišta rada i pošasti beskorisnih poslova.

Verovao je da će upravo to ljudima dati slobodno vreme, ali ne za dokolicu, već kao ideju da slobodno vreme može biti opcija za sve, a ne samo za aristokratsku manjinu.

Ipak, iako Kejns predviđao da će njegovi potomci raditi svega 15 sati nedeljno, sada vidimo da to nije slučaj s većinom svetske populacije i teško da će tako biti do 2030. Štaviše, ljudi danas rade maltene više nego ikad.

Zanimljivo, novinar Dejvid Kastenbaum je intervjuisao neke od Kejnsovih potomaka, i od njih saznao da rade mnogo više od predviđenih 15 sati sedmično. Unuk Kejnsove sestre, što je nešto najbliže Kejnsovom potomku, jer on nije imao decu, radi kao profesor. Ali, ne 15 sati nedeljno, već dnevno.

Druga unuka njegove sestre je psihoterapeut, i kaže da radi 50 sati u toku sedmice, te da joj je teško da pronađe slobodno vreme za bilo šta.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.04.2024.  |  Agro

Najveća "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se u Samarinovcu - Polja paprika, paradajza, lubenica zaprašuju bumbari

Selo Samarinovac u opštini Žitorađa, sa oko hiljadu stanovnika, jedno je od najvećih proizvođača povrća na jugu Srbije. Godišnja proizvodnja iz godine u godinu raste, a poseban zamah dobija nakon elektrifikacije oko 500 hektara oranica 2021. godine, koju je finansirala država. Jedna od najvećih "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se na jugu Srbije. U stotinama plastenika i na plodnim oranicama gaje se paprika, paradajz, krastavac, a

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.