NavMenu

Ekonomisti različito ocenili troškove zaduživanja prodajom obveznica - Guvernerka tvrdi da je povoljnije nego zaduživanje kod MMF-a

Izvor: Beta Utorak, 12.05.2020. 17:29
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: wrangler/shutterstock.com)Ilustracija
Ekonomisti su različito ocenili troškove zaduživanja Srbije zbog pomoći privredi prodajom državnih obveznica za 2 mlrd EUR na međunarodnom tržištu kapitala po stopi prinosa od 3,375%, a sa rokom dospeća 2027. godine.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić rekao je da su obveznice najisplativiji i najefikasniji vid zaduživanja, jer se unapred znaju uslovi i za kupca i za prodavca.

- Kod kredita nije tako jer uz kamatu idu i drugi uslovi. Možda je Srbija sada mogla da se zaduži i jeftinije uz neke ekonomske i političke uslove - rekao je Savić za Betu.

Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković rekla je juče povodom te aukcijske prodaje da je "važno to što je Srbija prva zemlja iz Evrope koja je uspela da ostvari takav uspeh da tražnja bude velika i da interesovanje za kupovinu pokaže 300 investitora iz sveta iako se Srbija nalazi među zemljama čije se hartije ne mogu založiti kao sredstvo obezbeđenja, niti su predmet kupovine Evropske centralne banke".

Savić je rekao da u ekonomiji ne postoji jeftin novac i poklon već samo "ekonomske relacije".

- Srbija se u vreme prethodne ekonomske krize zadužila emitovanjem jedne milijarde evroobveznica po kamatnoj stopi od 7,24%, što je skuplje od ovog zaduživanja - rekao je Savić.

Zaduživanje preko kredita banaka može, prema njegovim rečima, biti skuplje, jer cena pozajmice može biti promenljiva i podrazumevati i druge uslove, pa je tako kod kredita za infrastrukturu uslov raspisivanje međunarodnog tendera na kome se za izvođače radova traže međunarodne reference i promet od nekoliko stotina miliona evra ili dolara, što domaće kompanije ne mogu da ispune.

- Kina sada daje jeftine kredite, a uslov je da u realizaciji projekta učestvuju njeni radnici i da se koristi njihov repromaterijal, a učešće domaće građevinske operativne je nisko i to je verovatno cena korišćenja jeftinog kredita - ocenio je Savić.

Dodao je da veliko interesovanje investitora za kupovinu evroobveznica Srbije nije bilo podstaknuto samo tvrdnjom vlasti da je Srbija na dobrom putu, već i činjenicom da je država najsolidniji poverilac i uglavnom izvršava svoje obaveze, inače bankrotira.

Što je država, kako je rekao, bogatija, efikasnija i uređenija stopa prinosa, odnosno zaduživanja je niža.

Radosavljević: Srbija se izuzetno skupo zadužila prodajom evroobveznica

Profesor ekonomije na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju Goran Radosavljević rekao je da se Srbija sada izuzetno skupo zadužila prodajom evroobveznica.

- Crna Gora je dobila pola milijarde evra na deset godina po kamatnoj stopi od 2,5%, Hrvatska 1,5 mlrd EUR po stopi od 1,32%, a Rumunija će platiti kamatu od 2,04% za 1,5 mlrd EUR na 12 godina - rekao je Radosavljević.

Dodao je da je Srbija mogla da dobije jeftiniju pozajmicu od EU i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Radosavljević je rekao da, iako se pozajmljena sredstva od MMF-a koriste za podršku platnom bilansu i kursu novčane valute, da se pregovorima moglo izdejstvovati da se upotrebe i za pomoć privredi i da je i sam učestvovao u sličnim pregovorima.

- Tačno je da novac koji se dobije od MMF i EU kao pozajmica nije bez uslova, ali se moglo pregovarati o tome. Problem je što se novac mora trošiti transparentno, a vlast hoće da ga koristi i za izbore - ocenio je Radosavljević.

Milićević: Srbija pada u dužničko ropstvo

Ekonomista Dragovan Milićević rekao je da će Srbiju ta pozajmica koštati u proseku godišnje oko 59 mil EUR narednih sedam godina.

- Cena zaduživanja nije visoka, ali Srbija pada u dužničko ropstvo - rekao je Milićević.

Tabaković: Netačni navodi

Guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković odbacila je danas kao netačne navode da se Srbija, emitovanjem evroobveznica na međunarodnom finansijskom tržištu, zadužila po višoj ceni nego što bi to bilo u slučaju zaduživanja kod međunarodnih finansijskih institucija.

Poručila je da bi prikupljanje tih sredstava drugim putem, pa tako i uzimanjem kredita od Međunarodnog monetarnog fonda, imalo mnogo višu cenu.

Napomenula je da sredstva MMF-a ponuđena kroz RFI (Rapid Financing Instrument) podrazumevaju da država koja ih koristi ima problema u finansiranju platnog bilansa i naglašava da Srbija ne spada među takve države.

- Takođe, povlačenje ovih sredstava nije tako povoljno, osim za relativno manje iznose i u kraćem roku nego što je Srbija uspela da pribavi emisijom evroobveznica - kaže Tabakovićeva.

Navela je da bi uzimanje ovih sredstava podrazumevalo za Srbiju de facto ulazak u novi trogodišnji stend-baj aranžman sa ovom finansijskom institucijom, odnosno bilo bi jednako tom aranžmanu, iako Srbija nema potrebe za tom vrstom finansijskog aranžmana u kojem povlači sredstva.

- Ukoliko bismo iznos koji je Srbija obezbedila na međunarodnom tržištu (2 mlrd EUR) i to na period od sedam godina po kuponskoj stopi od 3,125% (stopa prinosa 3,375%) poredili sa uslovima iz RFI - stope u ovom aranžmanu bi iznosile između 3% i 4%, uz sve druge dodatne zahteve i ograničenja koje bi aranžman sa MMF-om podrazumevao, i to na kraći rok (do pet godina) - istakla je.

Tabaković kaže da se sredstva prikupljena evroobveznicom mogu koristiti za vraćanje duga iz prethodnog perioda i finansiranje pomoći domaćoj privredi, dok je prevashodna namena sredstava od MMF za finansiranje platnobilansnih neravnoteža, odnosno prevazilaženje problema sa likvidnošću, koje Srbija nema.

- Svakako će Srbija, kada se budu stekli uslovi na međunarodnom tržištu, razmišljati da sredstva prikupljena putem evroobveznica zameni pod još povoljnijim uslovima, kako je to učinila i prošle godine - navela je Tabakovićeva.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

25.04.2024.  |  Agro, Finansije

Knjaz Miloš u punom vlasništvu grupe Mattoni 1873

Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43%) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik. Vrednost transakcije je gotovo 90 mil EUR, navedeno je na sajtu kompanije Knjaz Miloš. Grupa Mattoni 1873 posluje u osam zemalja, sa 3.400 zaposlenih, 11 proizvodnih pogona i 39 brendova, kao što su Knjaz Miloš, Mattoni, Magnesia, Szentkirályi,

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.