NavMenu

Sve je više mladih u Srbiji koji žele da budu "sam svoj gazda" - Osnaživanje privatnog sektora rešenje za nezaposlenost

Izvor: eKapija Sreda, 15.05.2019. 13:30
Komentari
Podeli
(Foto: Pressmaster/shutterstock.com)
Mladi u Srbiji sve više uviđaju prednosti pokretanja privatnog biznisa, što potvrđuje i broj od 30.000 otvorenih privrednih subjekata u prošloj godini. U cilju manje nezaposlenosti a većeg ohrabrivanja preduzetnika, država je ta koja uz stvaranje podsticajnog poslovnog okruženja taj trend mora da ubrza i da osnaži – rečeno je na konferenciji "SME – Podsticaj i rast preduzeća" održanoj u utorak, 14. maja u hotelu Metropol u Beogradu.

Organizator konferencije je bio TGI Group International, a pokrovitelji Privredna komora Srbije, Unija poslodavaca Srbije, Udruženje poslovnih žena Srbije Srpska asocijacija malih i srednjih preduzeča i Confindustria Srbija.

Učesnici konferencije razmatrali su izazove u poslovnom okruženju i načine kako ih prevazići i olakšati poslovne procese, kao i kako stvoriti nove prilike za sektor male privrede u cilju ostvarenja rasta i poboljšanja celoukpnog ekonmskog stuatusa u zemlji i regionu.

Slobodanka Džinović Kojić, šefica kancelarije za preduzetništvo Privredne komore Srbije, istakla je da je teren u Srbiji sve bolji kada su u pitanju startapovi.

Kako je rekla, u Srbiji je 2018. registrovano više od 30.000 privrednih subjekata, od toga je 5.703 privrednih društava dok su ostatak preduzetničke radnje. U istoj godini, ugašeno je oko 16.000 subjekata, od kojih su 1.704 privredna društva, a ostatak, takođe, preduzetničke radnje.

- Ovi podaci nam govore da imamo više novoosnovanih preduzeća, da je to trend koji treba ubrzati, razvijati, ali i koji ohrabruje. Preduzetništvo je sada četvrti stub privrede. Međutim, jedan od većih problema u osnivanju, i koji može da optereti tokom prve tri kritične godine je dolaženje do kredita. U tom smislu trebalo bi ojačati institucije koje nisu iz bankarskog sektora – rekla je Džinović Kojić.

Kako se moglo čuti na konferenciji, preduzetništvo bi moglo biti jedan od načina na koji bi se rešila nezaposlenost mladih i sprečio njihov odlazak u inostranstvo.

Zoran Martinović, direktor Nacionalne službe za zapošljavanje, rekao je da brojevi pokazuju da je sve manje mladih ispod 30 godina starosti koji su nezaposleni, kao i da se povećava svest o značaju preduzetništva.

- Broj mladih koji se nalazi na našoj evidenciji se smanjuje. Trenutno, prema našoj evidenciji, 21% mladih ispod 30 je bez posla, a pre pet godina taj broj je iznosio 25%. Kao uzroke toga, možemo gledati u ekonomskim migracijma, ali i u boljoj poslovnoj klimi koja omogućava veći broj radnih mesta, jer dosta mladih ljudi traži šansu ovde i spremani su da započnu sopstveni biznis u Srbiji – izjavio je Martinović.


Internacionalizacija - kako proširiti posao, npr. na Nemačku?

Ukoliko po osnivanju firme i sticanju dugogodišnjeg iskustva želite da proširite svoj biznis u druge države, ili možda da već na startu započnete svoj biznis van granica Srbije, prvi korak ka tome jeste dobra edukacija i informisanost.

Dragana Nikolić, preduzetnica u Nemačkoj kaže da je dobro poznavanje tržišnih uslova prioritet pri stupanju na strano tržište. Kako je istakla, često se desi da naši preduzetnici ne ispitaju dobro šta je potrebno i ne informišu se na vreme o potrebama strane zemlje.

- Dosta naših preduzetnika nam se javi da traži podršku ili pomoć kada su već napravili pogrešne korake. Naime, veoma je bitno poznavanje inerkulturnog menadžmenta i zahteva tržišta. Ono što je veliki problem jeste da ukoliko, primera radi, želite da poslujete sa malim i srednjim preduzećima, morate naučiti nemački jezik. Ako ne znate jezik, možete se posvetiti radu sa velikim korporacijama kojima jezik nije problem, te možete raditi na engleskom.
Inače, u Nemačkoj svi su otvoreni prema vama, međutim, ukolkiko nastane problem, ako ne znate svoja prava, oni se ne osećaju mnogo pozvanim da vam pomognu – napominje Dragana Nikolić.

Kada je u pitanju privredna saradnja u regionu, konkretno, Slovenije i Srbije, Goran Križ, ekonomski savetnik u Ambasadi Slovenije, kaže da ove dve zemlje već dugo godina imaju dobru saradnju što se vidi i u broju slovenačkih preduzeća u Srbiji. Prema njegovim rečima, obe zemlje poznaju tržišta te znaju šta je je i u kojoj meri potrebno.

- U Srbiji trenutno posluje 1.500 slovenačkih preduzeća, čija ulaganja sada prelaze 1 mlrd EUR i taj broj sam po sebi govori o važnosti srpskog tržišta. Srbija je druga destinacija slovenačkih investitora, jer mi izvozimo više u Srbiju nego u Rusiju, Kinu ili Ameriku - rekao je Križ.


Digitalizacija menja lice Srbije


Nezaobilazan korak u današnje vreme, za svakog preduzetnika jeste proces digtalizacija. Naime, domaća i mala srednja preduzeća uviđaju potrebu da se digitalizuju i promene način rada i razmišljanja.

Prema rečima Save Savića, pomoćnika ministra u Ministarstvu rada, turizma i telekomunikacija Srbije, digitalizacija je uspela da promeni sliku i lice Srbije u svetu, što se najbolje vidi u turizmu, koji je postao digitalna industrija.

- Broj turista je u ogromnom rastu. U samo 6 meseci prošle godine, buking u Srbiji je imao prihod više od 10 mil EUR - kaže Savić.

On dodaje da jedan od bitnih faktora koji je uticao i uticaće na rast Srbije na Doing Business listi "jeste Zakon o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju, gde privodimo kraju donošenje podzakonskih akata."

- Efikasna državna administracija i podsticajni regulatorni okvir kako za domaća mala i srednja preduzeća tako i za strane investitore, su važni, a uloga države je u razvoju digitalne infrastrukture i razvoju digitalnih puteva – zaključio je Savić.

S. P.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

25.04.2024.  |  Agro, Finansije

Knjaz Miloš u punom vlasništvu grupe Mattoni 1873

Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43%) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik. Vrednost transakcije je gotovo 90 mil EUR, navedeno je na sajtu kompanije Knjaz Miloš. Grupa Mattoni 1873 posluje u osam zemalja, sa 3.400 zaposlenih, 11 proizvodnih pogona i 39 brendova, kao što su Knjaz Miloš, Mattoni, Magnesia, Szentkirályi,

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.