NavMenu

Skupo dovođenje prirodnog tečnog gasa iz Hrvatske do Srbije

Izvor: Politika Petak, 05.10.2018. 10:57
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: nostal6ie/shutterstock.com)Ilustracija
Budimpešta i Zagreb će se obratiti Evropskoj komisiji radi utvrđivanja tarifa za snabdevanje Mađarske gasom sa hrvatskog terminala za tečni prirodni gas na ostrvu Krk, izjavio je mađarski ministar inostranih poslova Peter Sijarto.

– Mađarska bi mogla da preuzima 1,7 milijardi kubika gasa godišnje sa tog terminala, čiji su projektovani kapaciteti 2,6 milijardi – rekao je Sijarto posle sastanka s hrvatskim ministrom za zaštitu životne sredine Tomislavom Ćorićem u Budimpešti, prenosi agencija MTI.

On je dodao da terminal za tečni prirodni gas na Krku predstavlja priliku za diverzifikaciju snabdevanja Mađarske energijom u periodu posle 2020. godine, kada ističe njen dugoročni ugovor sa Rusijom o snabdevanju gasom.

Hrvatska strana je pozdravila zainteresovanost Mađarske za ugovaranje isporuka gasa sa terminala na Krku, navodeći da je taj projekat od strateškog značaja za EU budući da ga je Evropska komisija podržala sa 100 mil EUR – trećina ukupnih para.

Reč je, inače, o energetskom projektu o kojem se govori decenijama, a koji je svojevremeno nuđen i Srbiji, kako bi naša zemlja obezbedila još jedan pravac snabdevanja i smanjila zavisnost od ruskog gasa.

Ono što, međutim, ni predstavnici Mađarske ni Hrvatske nisu spomenuli su izvori ovog gasa, odnosno odakle će on dolaziti i ko će ga brodovima dopremati do Krka, kao i koliko će taj energent biti skuplji od onog koji stiže gasovodom.

Srećko Đukić, ekonomista, stručnjak za energetiku i međunarodne odnose, kaže da je ovo jedan u nizu terminala za tečni prirodni gas koji Evropska unija planira da gradi na obalama Mediterana i drugih mora koja zapljuskuju Evropu.

– Reč je o skupoj investiciji ukupne vrednosti oko 360 mil EUR, a Evropska unija je dala samo trećinu para. Svoj udeo u tu investiciju treba da prilože, osim Hrvatske, i sve druge zainteresovane zemlje za snabdevanje gasom sa Krka. A ko će dovesti gas do Krka, to je otvoreno pitanje – ko bude konkurentniji – od Katara, Alžira, Amerike, Rusije i drugih – kaže Đukić.

Namera Mađarske, ističe naš sagovornik, da koristi gas sa Krka ne znači okretanje leđa Rusiji, jer je ona energetski već veoma zavisna – sa sto odsto u gasu i nafti i još u električnoj energiji iz nuklearki, imajući u vidu da Rusija gradi nuklearnu elektranu "Pakš". Mađari pokušavaju da imaju različite pravce snabdevanja gasom, da ne zavise samo od slovačkog i ukrajinskog pravca. To jeste u skladu sa politikom Evropske unije da se diverzifikuju i putevi i izvori snabdevanja gasom.


– Za nas u Srbiji ovaj gas bi bio preskup, jer bi podrazumevao izgradnju gasovoda dugog 600 kilometara i vezivanje samo za taj pravac snabdevanja gasom, što nije u skladu sa tim da treba da postoji više različitih pravaca snabdevanja energentima – ističe sagovornik Politike.

Inače i Rusija je nedavno ponudila Hrvatskoj da u njihovu energetiku uloži milijarde evra, misleći između ostalog i na terminal na Krku, čime je pokazala da traži tržište za svoj tečni gas. Zvanična Rusija je priznala da je terminal na Krku važan, jer će Evropska unija morati da uvozi ruski gas, uprkos tvrdnji da hoće da budu energetski nezavisni.

– Taj pravac Krk–Srbija, duži je nego da smo se svojevremeno pridružili izgradnji Južnog gasnog koridora od Azerbejdžana do Italije pod pokroviteljstvom Evropske unije, koji je pred završetkom – kaže Đukić.

Vojislav Vuletić, predsednik Udruženja za gas Srbije, skeptičan je prema ovom projektu i zbog političkih, ali i ekonomskih razloga.

– Činjenica je da je otpala i ideja da Amerika gradi LNG terminal na Krku, jer nema gasa, što se znalo od početka. S druge strane postoji ozbiljno protivljenje onih koji žive na Krku da se ovaj terminal gradi, jer su shvatili da plutajući terminal neće koristiti lokalnoj zajednici, već samo stranim investitorima.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

25.04.2024.  |  Agro, Finansije

Knjaz Miloš u punom vlasništvu grupe Mattoni 1873

Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43%) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik. Vrednost transakcije je gotovo 90 mil EUR, navedeno je na sajtu kompanije Knjaz Miloš. Grupa Mattoni 1873 posluje u osam zemalja, sa 3.400 zaposlenih, 11 proizvodnih pogona i 39 brendova, kao što su Knjaz Miloš, Mattoni, Magnesia, Szentkirályi,

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.