Novi zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju priprema za liberalizaciju tržišta - Visoki troškovi brinu osiguravajuće kuće
Prema njemu, za devet meseci 2017. ukupno je podneto 759 pritužbi a od tog broja više od trećine se odnosi upravo na autoodgovornost (35,3%).
Ipak, načinom na koji funkcioniše osiguranje od autoodgovornosti nisu nezadovoljni samo građani. Svoje zamerke imaju i u osiguravajućim kućama, kao i predstavnici države, Poreske uprave, Narodne banke Srbije...
Zbog toga ne čudi spremnost svih strana da novi zakon koji će regulisati ovu oblast osiguranja bude usvojen već početkom 2018, i tako otkloni, nadaju se, sve nedostatke propisa donetog 2009. godine.
Koliko je ova tema važna ne samo za industriju osiguranja već za društvo u celini pokazuju i podaci koje je tokom Srpskih dana osiguranja u Aranđelovcu prezentovao Duško Jovanović, generalni sekretar Udruženja osiguravača Srbije.
Prema tim podacima, od 35.000 saobraćajnih nezgoda godišnje, u čak 14.000, pored materijalne štete, registruju se i povrede ljudi. Na putevima Srbije svake godine nastrada 600 ljudi a od nekoliko hiljada povređenih, čak 3.500 zadobije teške povrede.
I zbog toga, saglasili su se svi učesnici okruglog stola posvećenom Zakonu o obaveznom osiguranju u saobraćaju, neophodno je novo zakonsko rešenje.
Inače, na domaćem tržištu trenutno 10 osiguravajućih kuća nudi polise autoodgovornosti, a ukupna premija prošle godine je iznosila oko 30 milijardi dinara (oko 243 mil EUR), što je rast od 4,3% u odnosu na godinu ranije.
Prosečna premija autoodgovornosti bila je 12.820 dinara (104 EUR), što je niže u odnosu na Crnu Goru gde je 169 EUR, BiH (152 EUR), kao i Hrvatsku i Sloveniju gde je premija 130 i 129 EUR.
- Prosečna premija je između 2013. i 2016. pala za čak 37%, što se, s obzirom da je i u Hrvatskoj ova vrsta osiguranja među najznačajnijim, snažno odrazilo i na poslovanje osiguravajućih kuća - naveo je Pauković.
Zoran Blagojević, predsednik IO Wiener Stadtische osiguranja, smatra da će novi zakon biti prelazni korak ka liberalizaciji tržišta i da će osiguravajuće kompanije tokom tog perioda morati da, zbog očekivanog pada premija, "mnogo rade na kontroli troškova" u ovom segmentu.
Najproblematičniji trošak, smatraju prvi ljudi domaćih osiguravajućih kuća, predstavlja prodaja osiguranja od autoodgovornosti preko tehničkih pregleda.
Koliki je biznis u pitanju pokazuje podatak da tih stanica za kontrolu ispravnosti vozila danas u Srbiji ima pet puta više nego 1991, i čak osam puta više u odnosu na zemlje regiona koje su članice EU.
Zbog njihovog poslovanja i visokih prihoda koje ostvaruju na osnovu provizija za prodaju polisa, Poreska uprava je kažnjavala i njih i osiguravajuće kuće.
Izmene Zakona o saobraćaju i, posebno, pravilnika o radu tehničkih pregleda trebalo bi da dodatno uvedu red u ovu oblast jer je prodaja polisa putem njih za Evropu uglavnom nepoznata.
U Italiji, na primer, nova vozila tokom prve dve godine uopšte ne idu na tehnički pregled i tamo vozači sami kupuju polise za svoja vozila, objasnio je Dragan Filipović iz Generali osiguranja. Na taj način, dodao je, podiže se i svest o značaju osiguranja kod građana.
Filipović je naglasio i da svi problemi koji postoje sa osiguranjem od autoodgovornosti koče razvoj čitave industrije osiguranja.
Deo odgovornosti za sadašnje stanje, smatra predsednik IO Triglav osiguranja Dragan Marković, snose i osiguravajuće kompanije i navodi da je neodrživo da danas i do 90% prodaje ovih polisa ide preko eksternih kanala.
Takva struktura prodaje utiče na visoke troškove koji bi mogli čak i da ugroze dovoljnost polisa.
Podaci, naime, pokazuju da je na putevima Srbije prošle godine bilo 2,4 miliona osiguranih vozila prosečne starosti od čak 17 godina, odnosno da na 1.000 stanovnika u Srbiji dolazi oko 312 vozila.
S obzirom na to da je taj udeo znatno niži od evropskog proseka, za očekivati je da broj automobila na našim drumovima raste a, samim tim, i šansa za većim brojem saobraćajnih nezgoda.
Uz to, očekivan je i rast limita za isplatu za pretrpljenu štetu. Tako Mirko Petrović, prvi čovek Dunav osiguranja, kaže da su limiti u EU za samo pet godina prosečno porasli za oko 35% i da u nekim zemljama za potpunu invalidnost prelaze i višemilionske iznose u evrima.
Brža isplata štete
Među najvažnijim pitanjima koja bi trebalo rešiti je ubrzanje isplate štete, kao i utvrđivanje odgovornosti u saobraćajnim nesrećama.
Zbog toga će, rekao je Duško Jovanović, "svi zapisnici o saobraćajnim nesrećama 1. januara naredne godine biti u digitalnom obliku, a Ministarstvo unutrašnjih poslova će ih dostavljati Udruženju osiguravača Srbije".
- Izveštaje sa mesta nesreće će Udruženje osiguravača, kad MUP dostavi podatke, dalje slati osiguravajućim kućama i oštećenim građanima - objasnio je on.
Ukidaju se dva garantna fonda
Novi zakon trebalo bi i da ukine odredbu o postojanju dva garantna fonda koja, zapravo, nikada nije ni zaživela u praksi.
Predstavnici osiguravajućih kuća u Srbiji, naime, smatraju da je potreban samo jedan garantni fond kojim bi upravljali osiguravači, a sa tim je saglasna i Narodna banka Srbije.
Srđan Milovanović, direktor Odeljenja za posredni nadzor nad poslovanjem društava za osiguranje u NBS, kazao je da je ovaj fond veoma značajan jer se iz njega isplaćuje novac za treća oštećena lica i dodao da se mora voditi računa o troškovima kako se ne bi ugrozila isplata šteta.
Takođe, jedna od ideja je i da se novim zakonom smanji izdavanje za Republički fond zdravstvenog osiguranja sa sadašnjih 5% na oko 1,5%.
Miloš Vlahović
Top priče
27.04.2024. | Agro
Selo Samarinovac u opštini Žitorađa, sa oko hiljadu stanovnika, jedno je od najvećih proizvođača povrća na jugu Srbije. Godišnja proizvodnja iz godine u godinu raste, a poseban zamah dobija nakon elektrifikacije oko 500 hektara oranica 2021. godine, koju je finansirala država. Jedna od najvećih "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se na jugu Srbije. U stotinama plastenika i na plodnim oranicama gaje se paprika, paradajz, krastavac, a
27.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Nova privredna zona u Prokuplju sprema se za investitore - Počela gradnja trafostanice
27.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
eKapija+
26.04.2024. | Industrija
DS Smith kreira ambalažu koja se 100% reciklira - Vaš ulaz u cirkularnu ekonomiju
26.04.2024. | Industrija
25.04.2024. | Energija
Univerexport nosilac investicije od 6 mil EUR u obnovljive izvore energije
25.04.2024. | Energija
25.04.2024. | Agro, Energija, Industrija, Građevina
Prijavite se na Javni poziv za inovativna rešenja za zelenu tranziciju srpske privrede i društva!
25.04.2024. | Agro, Energija, Industrija, Građevina
Poslovne šanse
28.04.2024. | Industrija, Građevina
Sombor prodao 21 ha zemljišta u Industrijskoj zoni
27.04.2024. | Građevina, Finansije
Odobren projekat izgradnje mini postrojenja za preradu pijaće vode u kikindskim selima - Vrednost investicije 384 miliona dinara, grad traži banku za kreditiranje
27.04.2024.. | Građevina, Finansije
27.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Gradiće se regionalni fudbalski centri u Novom Sadu i Nišu
27.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Za rekonstrukciju i izgradnju objekata kulture 6,3 mil EUR
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
26.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
Kovin nabavlja dva turistička vozića
26.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Sprema se velika rekonstrukcija fudbalskih terena u Srbiji
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura