U Srbiji posluje 30 banaka, u Kanadi 7 - Prezasićeno tržište beleži sve veće gubitke
Stručnjaci ukazuju na to da nam 30 banaka nije potrebno i da će se u narednom periodu postepeno smanjivati njihov broj. Uobičajeno je da na milion stanovnika bude jedna banka, što znači da bi kod nas optimalan broj bio od pet do sedam banaka. Toliko, na primer, ima Kanada, a o smanjenju broja banaka ozbiljno razmišlja Beligija, u kojoj trenutno posluje 15 banaka.
Kod nas desetak banaka drži 77% bankarskog tržišta, dok ostale zauzimaju od 2 do 3% ovog kolača, a pojedine i manje. Podaci o poslovanju bankarskog sektora ukazuju na to da iz godine u godinu gubici banaka rastu, a one, ipak, ostaju na srpskom tržištu. To, naravno, neće potrajati i najverovatnije će se neke povući ili spojiti, u zavisnosti od toga kakva situacija bude na tržištu.
- Koliko je banaka potrebno, govori podatak o profitu koji su ostvarile prošle godine - kaže Branko Živanović, profesor Beogradske bankarske akademije.
- Zarada od samo 62 mil EUR ne može se oceniti kao uspeh, imajući u vidu tako veliku infrastrukturu i broj banaka u zemlji. Ono što još više onespokojava jeste činjenica da se broj banaka koje beleže negativan finansijski rezultat približava polovini od ukupnog broja bankarskih institucija u zemlji, a to se, takođe, događa i sa iznosom ukupnog gubitka u poređenju sa iznosom dobiti. Sve ovo ukazuje da je osnovno tržište predimenzionirano, da je broj banaka dupliran, a mreža neracionalna i skupa - objašnjava Živanović.
Kako navodi, prošlogodišnja dobit neće prelomiti trend i oporaviti bankarski sistem. To je već viđeno u regionu. Pored činjenice da se kamate na štednju tendencijski smanjuju, značajno se umanjuju i unutrašnji troškovi poslovanja banke.
- Strategija racionalizacije troškova poslovanja dominira poslednjih godina, i sve više poprima maha. Nažalost, ona uključuje i racionalizaciju mreže u smislu zatvaranja sve većeg broja filijala i otpuštanja zaposlenih. Ti troškovi su, inače, i najveći u banci, pa je evidentan i njihov efekat. Dobit je, nažalost, više rezultat racionalizacije poslovanja i sniženja troškova nego kreditne i poslovne ekspanzije - ističe Živanović.
U domaćem bankarskom sektoru nastavlja se trend smanjenja broja zaposlenih i poslovne mreže. Tako je tokom prošle godine 12 banaka otpustilo 281 službenika, a 17 banaka primilo 77 ljudi. Sada u bankama radi 24.387 zaposlenih, ili za 10.000 manje nego pre deset godina. Devet banaka je zatvorilo 35 ekspozitura i filijala.
Gde je ključ?
- Ono što nedvosmisleno drži sidro stagnacije u bankarskom sektoru su nagomilani loši plasmani banaka. Tu leži ključ kreditne destrukcije i treba očekivati da će trendovi i u ovoj godini biti isti, obeleženi uzdržavanjem od novih kreditnih plasmana. Dobit će ostati tanka, krediti zanovljeni, mreža umanjena i više koncentrisana, broj službenika manji. Broj banaka bi trebalo da se smanjuje. Treba očekivati određena spajanja u već postojećoj nacionalnoj bankarskoj strukturi, ali ne i dolazak novih bankarskih grupacija, posebno ne sa Zapada i ne u ovoj godini - ističe Živanović.
Prikočilo zaduživanje
Prema podacima Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije, kreditna aktivnost banaka u poslednje tri godine je u padu, ili stagnaciji. Samo u prva tri meseca ove godine, preduzeća su se zadužila 23 milijarde dinara manje.
Kada su građani u pitanju, stambeni krediti su u blagom padu, dok jedino rast od 4 milijarde imaju gotovinski zajmovi. Ukupan iznos odobrenih zajmova firmama i stanovništvu je krajem marta bio za oko 5 milijardi dinara manji nego krajem prošle godine.
Top priče
Knjaz Miloš u punom vlasništvu grupe Mattoni 1873
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43%) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik. Vrednost transakcije je gotovo 90 mil EUR, navedeno je na sajtu kompanije Knjaz Miloš. Grupa Mattoni 1873 posluje u osam zemalja, sa 3.400 zaposlenih, 11 proizvodnih pogona i 39 brendova, kao što su Knjaz Miloš, Mattoni, Magnesia, Szentkirályi,
eKapija+
25.04.2024. | Energija
Univerexport nosilac investicije od 6 mil EUR u obnovljive izvore energije
25.04.2024. | Energija
25.04.2024. | Agro, Energija, Industrija, Građevina
Prijavite se na Javni poziv za inovativna rešenja za zelenu tranziciju srpske privrede i društva!
25.04.2024. | Agro, Energija, Industrija, Građevina
25.04.2024. | Građevina
Ovo su pobednici nacionalnog nivoa takmičenja Saint-Gobain Architecture Student Contest 2024
25.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
26.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
Kovin nabavlja dva turistička vozića
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Sprema se velika rekonstrukcija fudbalskih terena u Srbiji
26.04.2024.. | Građevina, Turizam, sport, kultura
26.04.2024. | Građevina, Saobraćaj, Zdravstvo
Zbog izgradnje nove zgrade ginekologije u Nišu gradiće se i parking garaža na tri nivoa
26.04.2024. | Građevina, Saobraćaj, Zdravstvo
26.04.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
Balkan 2020 u Kikindi planira gradnju objekta za tehnički pregled vozila i magacina brze pošte kurirske službe Bex Express
26.04.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
25.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Zlatibor dobija rekreaciono jezero na lokaciji "Krst" - Raspisan tender za izradu dokumentacije za izgradnju brane Miladin Pećinar
25.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
25.04.2024. | Industrija
Beogradsko Narodno pozorište nabavlja baletske špic patike
25.04.2024. | Industrija