NavMenu

Dve godine nakon poplava broj osiguranih u Srbiji još manji - Nadoknada štete posao osiguravajućih kuća, ne države

Izvor: Tanjug Četvrtak, 07.04.2016. 17:10
Komentari
Podeli
(Foto: Silken Photography/shutterstock.com)
Dve godine nakon katastrofalnih poplava koje su zadesile Srbiju, broj osiguranih koji je i tada bio svega 2%, danas je još manji - kaže direktor Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Marko Blagojević i poručuje da je potrebno jačati svest o neophodnosti osiguranja imovine i useva.

On je istakao da država može da pomogne, ali da ne može da nadoknadi ukupnu štetu.

- Država se ne bavi nadoknadom štete i ne treba to da radi. Država jeste uvek priskakala u pomoć i uvek će svima koji su pogođeni, bilo u poplavama ili drugačijoj elementarnoj nepogodi, da pomogne, ali nikad ne može da bude ravna šteti. Nadoknadom ukupne štete se bave osiguravajuće kuće - rekao je Blagojević.

On je naveo i da je šteta od poplava iz 2014. iznosila 1,7 mlrd EUR, a da je država uspela da obezbedi pomoć za 21.000 porodica, sa sumom od blizu 50 mil EUR.

- Tada smo imali te pare, a pitanje je da li ćemo ih imati ponovo ako se takva situacija ponovi. Sada smo za poplave iz marta obezbedili pomoć u iznosu od 290 miliona dinara i za porodice čiji su stambeni objekti oštećeni, ali i za privredu i poljoprivredu, ali mi ne možemo da nadoknađujemo štetu, to je posao i jedino može da bude posao osiguravajućih društava - ponavlja on.

Blagojević ističe da je broj osiguranih 2014. bio ispod 2%, a dve godine kasnije, danas je još manji.

- Nemam odgovor na pitanje zašto je to tako. Jesmo bezbedniji nego 2014. i spremniji, ali nismo dovoljno ni spremni ni bezbedni. Do toga nas dele godine i stotine miliona evra investicija - rekao je on i naglasio da je jedno od rešenja transfer rizika na osiguravajuca društva.

(Foto: Brisbane/shutterstock.com)
Savetnik u Udruženju za bankarstvo i osiguranje PKS Vladimir Đorđević navodi da je navika građana da se svesno oslanjaju na državu, a to, kako ističe, mora da se menja.

- Rizik od elementarnih nepogoda mora da se prebaci sa države na osiguranja i građane. Osiguranje od poplava je dopunski proizvod s razlogom, jer ne treba svakome - rekao je on i dodao da "kad se dese poplave, svi koji nemaju osiguranje žale što ga nemaju, a kad poplave prođu, kažu 'ok, bile su prošle godine, neće valjda ponovo'. U krizi i mogu da razumem da građani smanjuju troškove, ali razgovorom sa njima moramo da im objasnimo da osiguranje nikako nije trošak".

Aleksandra Beljić iz "UNIQA osiguranja" navodi da je tek 10% građana osiguralo imovinu u Srbiji, a od njih 20% osigurava se od elementarnih nepogoda, i poručuje da osiguravajuča društva moraju sa državom da rade na povećanju svesti i promociji osiguranja.

Beljić je rekla da je UNIQA posle poplava 2014. isplatila 3 mil EUR osiguranicima. Ona je objasnila da su cene osiguranja prilagodene tržištu, pa je za stan od 50 kvadrata osiguranje od osnovnih rizika 12 EUR godišnje.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

25.04.2024.  |  Agro, Finansije

Knjaz Miloš u punom vlasništvu grupe Mattoni 1873

Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43%) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik. Vrednost transakcije je gotovo 90 mil EUR, navedeno je na sajtu kompanije Knjaz Miloš. Grupa Mattoni 1873 posluje u osam zemalja, sa 3.400 zaposlenih, 11 proizvodnih pogona i 39 brendova, kao što su Knjaz Miloš, Mattoni, Magnesia, Szentkirályi,

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.