Svoje proizvode ne izvozi čak 91% malih i srednjih preduzeća
Anketa o poslovanju 1.000 preduzeća otkriva da čak 91% malih i srednjih preduzeća i preduzetnika ne izvozi. Od malog broja porodičnih preduzeća koja izlaze na strana tržišta, dve trećine njih stiže samo do bivših jugoslovenskih republika, rezultati su istraživanja USAID projekta za bolje uslove poslovanja. Male firme u Srbiji još nemaju dovoljno kapaciteta da bi redovno snabdevale strane kupce, ali i prešle prepreke na putu do njih.
Preduzetnik iz Subotice, koji je učestvovao u ovom istraživanju, pojasnio je anketarima da je jedino prodajom poznatim kupcima siguran da će prodato i naplatiti. Zna svih svojih 15 kooperanata i to mu je garancija da neće ostati bez novca za isporučenu robu.
Istraživanja Mreže za poslovnu podršku kažu da je među malima još manje izvoznika. I to je, kažu, dokaz da su ranije razvojne politike, ipak, omanule.
- Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, među malim i srednjim preduzećima je svega 4,1% izvoznika - kaže Dragoljub Rajić.
- U Evropskoj uniji je prosek oko 11,9%, znači da smo mi na trećini tog proseka. Mislim da je to zato što nedostaju izvori finansiranja. Da bi firma izvozila, treba joj godišnji obrt od 200.000 do 250.000 evra, a za to joj treba da uloži u opremu i mašine. Nedostaje i znanja i organizacije. Srbiji fali najmanje još 60.000 do 70.000 malih preduzeća da bismo se nadali da ćemo jednog dana dostići nivo, na primer, Slovačke.
Iskusni izvoznici objašnjavaju da postoji nekoliko začkoljica u izvozu. Najpre treba biti dovoljno jak da se izdrži ukoliko se čeka naplata. A ona nije na svim tržištima ista. Drugi problem je kontinuirana proizvodnja, jer kad se nađu distributeri, oni očekuju stalan dotok robe. I to tačno u dan. To traži dalja ulaganja u opremu.
- Mi izvozimo u Rusiju i oni traže mesečno jedan do dva šlepera robe - objašnjava vlasnik jednog preduzeća koje proizvodi PVC elemente.
- Sve sami proizvodimo. U izvozu ne valja da zavisiš od dobavljača. Ali treba i država da stane iza nas. Da može da se reguliše ako dođe do problema u naplati ili nečem sličnom.
U Privrednoj komori Srbije podsećaju da se ovaj sektor susreće sa nesolventnošću i nedostatkom tražnje.
- To se direktno odražava i na plasiranje proizvoda u izvoz, sa jedne strane, kao i na niži nivo konkurentnosti - smatra Aleksandar Gračanac, koordinator Foruma MSPP PKS.
- Dobar deo ovog sektora nije u potpunosti standardizovao proizvodnju i proizvode sa regulativom EU. Otežavajući aspekt je i cenovna nekonkurentnost, što je odraz povećanih troškova poslovanja. U svim tim okolnostima ovaj sektor je prinuđen da proizvode plasira na domaće tržište, i to otežano jer je tražnja još na nižem nivou.
Kad krene, ide
Vlasnik predzueća "Fero-plast", iz Užica, objašnjava da nije tipičan primer malog i srednjeg preduzeća. Izvoze od 30 do 40% onoga što prodaju.
- Za izvoz treba novca - kaže Predrag Micić, vlasnik ove firme.
- Zavisno od zemlje, ali u Crnoj Gori, na primer, traže poček od dva do tri meseca. U Nemačkoj uplate ležu u dan, tu nema čekanja, ali zato i mi moramo da budemo tačni. Veći troškovi su za špeditere, a što se papira tiče, najkomplikovaniji je izvoz u CEFTA države. Tu moramo da dokazujemo da je proizvod domaći da bi uvoznici bili oslobođeni carine.
Prepušteni sebi
- Rast izvoza malih i srednjih preduzeća i preduzetnika je zakočen, jer je proizvodnja u tim organizacijama počela da pada - smatra Saša Ristić, predsednik UO Komore malih i srednjih preduzeća.
- Pokretač rasta izvoza mora biti Vlada Srbije. Na sceni je proces globalizacije u kom mali i srednji moraju da se što bolje uklope i prilagode. U poslovima izvoza, mala i srednja preduzeća i preduzetnici su prepušteni sami sebi.
Top priče
27.04.2024. | Agro
Selo Samarinovac u opštini Žitorađa, sa oko hiljadu stanovnika, jedno je od najvećih proizvođača povrća na jugu Srbije. Godišnja proizvodnja iz godine u godinu raste, a poseban zamah dobija nakon elektrifikacije oko 500 hektara oranica 2021. godine, koju je finansirala država. Jedna od najvećih "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se na jugu Srbije. U stotinama plastenika i na plodnim oranicama gaje se paprika, paradajz, krastavac, a
27.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Nova privredna zona u Prokuplju sprema se za investitore - Počela gradnja trafostanice
27.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
28.04.2024. | Industrija, Građevina
Sombor prodao 21 ha zemljišta u Industrijskoj zoni
28.04.2024. | Industrija, Građevina
eKapija+
26.04.2024. | Industrija
DS Smith kreira ambalažu koja se 100% reciklira - Vaš ulaz u cirkularnu ekonomiju
26.04.2024. | Industrija
25.04.2024. | Energija
Univerexport nosilac investicije od 6 mil EUR u obnovljive izvore energije
25.04.2024. | Energija
25.04.2024. | Agro, Energija, Industrija, Građevina
Prijavite se na Javni poziv za inovativna rešenja za zelenu tranziciju srpske privrede i društva!
25.04.2024. | Agro, Energija, Industrija, Građevina
Poslovne šanse
28.04.2024. | Industrija, Građevina
Sombor prodao 21 ha zemljišta u Industrijskoj zoni
27.04.2024. | Građevina, Finansije
Odobren projekat izgradnje mini postrojenja za preradu pijaće vode u kikindskim selima - Vrednost investicije 384 miliona dinara, grad traži banku za kreditiranje
27.04.2024.. | Građevina, Finansije
27.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Gradiće se regionalni fudbalski centri u Novom Sadu i Nišu
27.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Za rekonstrukciju i izgradnju objekata kulture 6,3 mil EUR
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
26.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
Kovin nabavlja dva turistička vozića
26.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Sprema se velika rekonstrukcija fudbalskih terena u Srbiji
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura