Aviokarte do Crne Gore i dalje paprene - Šta koči pad cena na letovima od Beograda ka Podgorici i Tivtu?
Zbog krize u Grčkoj, političke situacije u Tunisu i Egiptu, čini se da je sve više građana Srbije koji su se ove godine zaputili ka Crnoj Gori. Odmor bi svakako bio lagodniji da su sebi mogli da priušte da otputuju avionom i za pola sata već budu na primorju.
Ipak, putovanje avionom rezervisano je samo za one čiji je džep puniji od proseka, budući da većina prosečnih razmišlja u pravcu toga da za isti ili manji novac koji bi izdvojili za avionsku kartu od Beograda do Podgorice ili Tivta, mogu da otputuju gotovo do svake evropske metropole.
Na ovim linijama saobraćaju dva avioprevoznika: "Air Serbia" i "Montenegro Airlines". U sezoni let do Podgorice će vas koštati 125-135 EUR, a do Tivta 135 -145 EUR, a prosečna cena karte van sezone do Podgorice i Tivta u kompaniji "Air Serbia" (što se donekle poklapa i sa cenama "Montenegro Airlines"-a) je od 115 do 125 EUR . U cenu su uračunate sve takse0, kao i usluga za izdavanje karte.
Za period od šest meseci 2015. godine, "Montenegro Airlines" je na liniji iz/za Beograd (do i od Podgorice i Tivta) prevezao 111.404 putnika, odnosno 6% više u odnosu na isti period prošle godine. Broj prevezenih putnika na pomenutoj relaciji realizovan je na 1.526 letova, što je 12% više u odnosu na isti period 2014. godine, rekli su iz crnogorske nacionalne aviokompanije za "eKapiju".
Na more i nazad za 50 do 60 EUR
Nikola Stankov, bivši dugogodišnji predsednik Upravnog odbora Kontrole letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) godinama u nazad zalagao se za ideju promene politike aviokompanija. Prema njegovoj računici, povratna avionska karta od Beograda do Tivta ili Podgorice mogla bi da košta između 50 i 60 EUR i to je, prema analizi koju su StankovIć i SMATSA uradili, apsolutno izvodljivo.
Kako izgleda ta računica? Stankov je svoju računicu objašnjavao time da je promet na linijama nekoliko godina bio u padu. Takođe, Stankov je objašnjavao da u strukturi povratne karte na relaciji od Beograda do Podgorice ili Tivta, 29% zauzima cena koštanja karte, a 71% odlazi na takse.
- Putnici aviokompanijama plaćaju taksu na gorivo i rizik od terorizma čija je cena jednaka ceni tarife i taksu za uslugu izdavanja aviokarte, koju gotovo niko više ne naplaćuje. Takođe, putnici aerodromima plaćaju taksu za putnički servis i opet još jednu sigurnosnu taksu. Ove takse se mogu drastično smanjiti, a neke i ukinuti, a da na osnovu povećanja broja putnika i aerodromi i aviokompanije dobro zarade - govorio je Stankov još pre 3 godine.
Do danas, ništa se nije promenilo. Umesto toga, iz aviokompanija tvrde da cene "zavise od konkurencije", "od ponude i tražnje"...
- Cene avionskih karata kreiraju se na osnovu finansijskih kapaciteta tržišta, kao i u skladu sa tarifnom politikom konkurencije. "Montenegro Airlines" ima široku paletu tarifa na relaciji za Beograd i trudi se uvek da zadovolji zahteve tržista i svih kategorija putnika. Tako, osim aktuelnih tarifa koje su u prodaji, u ponudi imamo posebne tarife za studente, penzionere, dok tokom godine na ovoj relaciji uvodimo i posebne povoljnosti za porodična putovanja - poručuju "opravdavajuće" iz "Montenegra".
Sa druge strane, neki od građana u Crnoj Gori koje smo upitali da li im je aviokarta do glavnog grada skupa, ko iz topa kažu da jeste.
- Svaki drugi Crnogorac ima nekog u Beogradu ili Srbiji. Većina u Srbiji ima i rodbinu, koju bi verovatno mnogo češće posećivali da to sebi mogu da priušte. A ne ovako, kada avioni "zjape" prazni - kaže Marija iz Podgorice.
Šta je rešenje?
Predlog bivšeg direktora SMATSA jeste da se napravi sporazum između kompanija "Air Serbia" (tada još uvek "Jat Airways") i "Montenegro Airlines" i aerodroma u Srbiji i Crnoj Gori da se takse za državljane dve zemlje smanje. Trebalo bi, prema njegovom mišljenju, reorganizovati red letenja i u toku letnje sezone uvesti aviomost. Procene su da bi interesovanje bilo takvo da bi sigurno čak 15-17 poletanja u toku dana iz Beograda i ka njemu moglo da se radi u letnjem periodu.
Linije Beograd-Podgorica i Beograd-Tivat poznate su po neravnomernim putovanjima u različitim godišnjim dobima pa bi primena aviomosta bila opravdana samo u vreme letnje turističke sezone (maj – septembar). Zbog toga studija predlaže da se u prelaznom periodu i van turističke sezone red letenja i plan rotacija aviona modifikuje (smanjenja broja aviona, promena angažovanih tipova aviona i smanjene frekvencija letova). Pretpostavke za uvođenje ovog modela prevoza jesu: dužina leta prilagođava se najsporijem avionu, prijem i otpust putnika traje 15 minuta, minimalno vreme zadržavanja na aerodromu je 30 minuta, a čitav scenario baziran je na 125.000 putnika godišnje (25% povećanje). Godišnje bi se realizovalo 2.550 rotacija uz približno 5.100 blok-sati naleta i sa prosečnim dnevnim naletom flote od 14 časova, što bi omogućilo da ovi letovi finansijski pokrivaju sami sebe.
Kada su ga upitali zašto baš on, kao prvi čovek Kontrole letenja zagovara ovu ideju, Stankov je odgovarao da bi svi imali više posla i bolje prihode - i kompanije i aerodromi i kontrola letenja, a da ne može da se ospori da bi to bio boljitak i za građane. "Moj posao je da se borim da povećam saobraćaj", govorio je Stankov.
Od studije ostale su slova na papiru. Do cene povratne aviokarte od 50 EUR, sudeći prema komentarima koje smo dobile iz pomenuta dva avioprevoznika, moglo bi da prođe mnogo vremena.
Do tada, volan u šake ili autobusku tj. voznu kartu u ruke i minimalnih 9-10 sati putovanja je pred vama. Da ne budemo potpuni pesimisti, bar ćete po ko zna koji put upoznati prirodne lepote svoje, ali i susedne zemlje. I nek se ne žale najudaljeniji gradovi na primorju. Ipak turistima sa severa Srbije do njih treba "malo više".
Jelena Đelić
Top priče
27.04.2024. | Agro
Selo Samarinovac u opštini Žitorađa, sa oko hiljadu stanovnika, jedno je od najvećih proizvođača povrća na jugu Srbije. Godišnja proizvodnja iz godine u godinu raste, a poseban zamah dobija nakon elektrifikacije oko 500 hektara oranica 2021. godine, koju je finansirala država. Jedna od najvećih "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se na jugu Srbije. U stotinama plastenika i na plodnim oranicama gaje se paprika, paradajz, krastavac, a
27.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Nova privredna zona u Prokuplju sprema se za investitore - Počela gradnja trafostanice
27.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
eKapija+
26.04.2024. | Industrija
DS Smith kreira ambalažu koja se 100% reciklira - Vaš ulaz u cirkularnu ekonomiju
26.04.2024. | Industrija
25.04.2024. | Energija
Univerexport nosilac investicije od 6 mil EUR u obnovljive izvore energije
25.04.2024. | Energija
25.04.2024. | Agro, Energija, Industrija, Građevina
Prijavite se na Javni poziv za inovativna rešenja za zelenu tranziciju srpske privrede i društva!
25.04.2024. | Agro, Energija, Industrija, Građevina
Poslovne šanse
28.04.2024. | Industrija, Građevina
Sombor prodao 21 ha zemljišta u Industrijskoj zoni
27.04.2024. | Građevina, Finansije
Odobren projekat izgradnje mini postrojenja za preradu pijaće vode u kikindskim selima - Vrednost investicije 384 miliona dinara, grad traži banku za kreditiranje
27.04.2024.. | Građevina, Finansije
27.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Gradiće se regionalni fudbalski centri u Novom Sadu i Nišu
27.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Za rekonstrukciju i izgradnju objekata kulture 6,3 mil EUR
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
26.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
Kovin nabavlja dva turistička vozića
26.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Sprema se velika rekonstrukcija fudbalskih terena u Srbiji
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura