NavMenu

"Mlečni rat" preti da ugrozi primenu CEFTA sporazuma - Makedonci već najavili uvođenje zaštitnih carina

Izvor: Novosti Petak, 22.06.2007. 10:28
Komentari
Podeli

Što je bliže ratifikovanje i primena CEFTA sporazuma u zemljama Balkana, to se na tim prostorima sve više zakuvava "rat" oko mleka. Iz Makedonije su, čak, najavili uvođenje zaštitnih carina na uvoz mleka iz Srbije i BiH, kako bi zaštitili domaće proizvođače.

To bi, smatraju neki analitičari, moglo da dovede u pitanje i početak primene tog sporazuma, jer bi kao reakcija iz Beograda i Sarajeva, moglo da usledi uvođenje zaštitnih carina na neke proizvode koji se sada slobodno uvoze iz Makedonije.

- Kao pravdanje za uvođenje zaštitnih carina, Makedonci navode prekomerni uvoz mleka i mlečnih proizvoda iz Srbije i BiH, što direktno utiče na smanjenje otkupa mleka od domaćih proizvođača - kaže Branislav Gulan, samostalni istraživač u PKS.

Lane je, kako ističe Gulan, uvoz mleka i mlečnih proizvoda iz te dve zemlje u Makedoniju više nego udvostručen.

Kako su saopštili Aca Spasenoski, makedonski ministar poljoprivrede i Živko Jankulovski, zamenik premijera, planira se uvođenje carina do visine iznosa podsticaja u dvema zemljama. Srbija, recimo, podstiče izvoz mleka sa 20% do 25% njegove cene na tržištu.

Najveći izvoznik mleka iz BiH je inače Tuzlanska mlekara, koja je u vlasništvu Slovenaca i u Makedoniju šalje "alpsko mleko", mada su njene krave daleko od Alpa. Zato makedonski farmeri sumnjaju da Bosanci izvoze mleko koje su prethodno uvezli iz Slovenije.

- Iako "mlečni rat" zemlje članice CEFTE pravdaju zaštitom lokalnih farmera, pokazuje se u suštini da je reč o borbi za prevlast na još neosvojenom tržištu - kaže Gulan i dodaje da, kada se malo proanalizira vlasnička struktura mlekara u svim zemljama bivše SFRJ, nameće se zaključak da primat u regionu drži investicioni fond "Salford".

On je, pošto je preuzeo "Mljekoprodukt" iz Kozarske Dubice, kako kaže Gulan, postao najveći proizvođač mleka u BiH. U Republici Srpskoj je vlasnik Banjalučke mlekare, preko mlekare u Subotici i ima nameru da se i dalje širi na tom prostoru. U Srbiji je, pak, vlasnik 85% mlekara i pokriva 65% našeg tržišta. Zainteresovan je i za preuzimanje Ljubljanske mlekare, iako su slovenački mlekari loše poslovali po ulasku zemlje u EU.

- Krivce za to, mlekari vide u državi koja se nije izborila za prelazni period, što je, primera radi, uradila Poljska, što bi naši pregovarači morali da imaju u vidu pre nego što stave potpis na sporazum o priključenju EU - kaže Gulan.

Pripremajući se za sve oštriju utakmicu, u Hrvatskoj su poslednjih godina, zahvaljujući pomoći države, napravili veliki iskorak u poboljšanju kvaliteta mleka, tako da će već ove godine oko 60% proizvedenog mleka biti evropskog kvaliteta.

- Mi u Srbiji, na žalost, nemamo nijedan objekat koji odgovara standardima za izvoz mleka u EU - kaže Milan Prostran, sekretar Opšteg udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju u PKS. - Sada na tome rade mlekare koje su u vlasništvu "Salforda". CEFTA, inače, ne dozvoljava podsticaje za izvoz mleka, ali dozvoljava podsticanje povećanja proizvodnje i kvaliteta.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

20.05.2024.  |  Industrija

Bankrotirao popularni srpski brend

Popularni brend Ivica i Majica danas je na svojoj zvaničnoj stranici na fejsbuku objavio bankrot. Na svojim društvenima mrežama oni su podelili video u kojem su napisali da je došlo do kraja njihovog poslovanja. "Kraj jedne bajke" stoji u opisu ovog videa. Radnja koja se nalazi u centru grada oblepljena je natpisom na kom piše bankrot. Vladimir Nićiforović, vlasnik ove kompanije za Blic Biznis kratko je prokomentarisao da je najveći

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.