NavMenu

Plaćanje karticama doprinelo rastu BDP-a Srbije

Izvor: Tanjug Četvrtak, 07.02.2013. 17:14
Komentari
Podeli

Upotreba kreditnih i debitnih kartica uticala je na povećanje bruto društvenog proizvoda u Srbiji za 25 milijardi dinara (300 mil USD), a u svetu za čak 983 mlrd USD, u periodu od 2008. do 2012. godine, prema istraživanju nezavisne kuće za ekonomske analize i prognoze "Moody's".

Upotreba platnih kartica ekonomiju jedne zemlje čini efikasnijom i značajno utiče na njen rast, pokazalo je istraživanje, sprovedeno u 56 zemalja koje čine 93% svetskog BDP-a, koje je "Moody"s" obavio za kompaniju "Visa Inc".

- Rast BDP-a od 0,17%, odnosno 300 mil USD (u Srbiji), nesumnjivo potvrđuje sve prednosti elektronskog plaćanja i dodatno ističe značaj otvorenog tržišta s jakom i zdravom konkurencijom, koja korisnicima donosi inovacije i bolje uslove - kaže regionalni menadžer kompanije "Visa" za Srbiju, Vladimir Đorđević.

Prema njegovim rečima, rezultati istraživanja jasno pokazuju da upotreba kartica direktno utiče na ekonomski rast, uz povećanu efikasnost i sigurnost, obezbeđuje lagodnost plaćanja koju ne mogu da pruže gotovina i čekovi, a utiče i na smanjivanje sive zone poslovanja.

- Dok nas ovi pozitivni podaci ohrabruju, ne treba zaboraviti da je, prema podacima "Euromonitora", tokom 2012. godine u Srbiji 92,6% svih transakcija obavljeno putem gotovine i čekova - naglašava Đorđević i podseća da se, prema podacima Svetske banke, čak 37,8% stankovnika Srbije nalazi van formalnog finansijskog sistema.

Đorđević kaže da je "Visa Inc" veoma zadovoljna što u Srbiji ima prostora za napredovanje i razvijanje elektronskog plaćanja putem novih, inovativnih rešenja.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.04.2024.  |  Agro

Najveća "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se u Samarinovcu - Polja paprika, paradajza, lubenica zaprašuju bumbari

Selo Samarinovac u opštini Žitorađa, sa oko hiljadu stanovnika, jedno je od najvećih proizvođača povrća na jugu Srbije. Godišnja proizvodnja iz godine u godinu raste, a poseban zamah dobija nakon elektrifikacije oko 500 hektara oranica 2021. godine, koju je finansirala država. Jedna od najvećih "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se na jugu Srbije. U stotinama plastenika i na plodnim oranicama gaje se paprika, paradajz, krastavac, a

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.