Rat u Ukrajini oboriće profit srpskih izvoznika i otežati put našoj robi - PKS priprema analizu uticaja sukoba na domaću privredu
Privredna komora Srbije sinoć je najavila da će uspostaviti krizni štab i kol centar za pomoć srpskim privrednicima koji posluju sa Rusijom i Ukrajinom i kako je za eKapiju najavio Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize i internacionalizaciju PKS, taj informacioni kanal za privrednike trebalo bi da bude uspostavljen do kraja dana.
- Cilj kol centra je za početak da sve zvanične informacije koje imamo iz domaćih državnih i međunarodnih izvora, od Svetske trgovinske organizacije do evropskih komora i iskustava drugih zemalja, plasiramo putem tog portala, a svakako će PKS izaći i sa analizom koliki efekat će biti na privredu u slučaju uvođenja ili neuvođenja sankcija Rusiji od strane Srbije – rekao je Vesović za naš portal.
On je ocenio da će zbog situacije u Ukrajini na udaru biti svi izvozni sektori u Srbiji.
- Vrednost srpskog izvoza u Rusku Federaciju prošle godine je izneo gotovo milijardu dolara. 10% našeg izvoza su jabuke i u njemu učestvuje dosta velikih, ali i malih domaćih firmi. Pritom, od 10 najvećih izvoznika na rusko tržiše, devet je iz EU – podsetio je Vesović.
On je dodao da je prošlogodišnji izvoz u Ukrajinu vredeo 200 mil USD i da Srbija u tu zemlju izvozi mineralna i hemijska đubriva, pokrivače podova, gume, hartiju i karton, sirćetnu kiselinu.
- Ne verujem da će tu biti problema, osim ako ukrajinska privreda stane – kaže Vesović i dodaje da je u strukturi uvoza iz Ukrajine nama jako važan uvoz rude čelika, rude gvožđa i koncentrata.
- Najveći problem trenutno su veliki poremećaji finansijskih tokova i pada rublje u odnosu na evro, što smanjuje konkurentnost proizvoda koji se vezuju za evro, a naši izvozni proizvodi su vezani za evro, pa ako nešto košta 1.000 EUR i u to je ukalkulisan profit od 10% ili 5%, zbog promene kursa, u zavisnosti od toga kako su ugovoreni poslovi, imate ozbiljan problem da vam je cena nekonkurentna u odnosu na ruski proizvod ili onaj koji dolazi sa nekog trećeg tržišta van EU – pojašnjava Vesović.
- Drugo, tu je i pitanje logistike i prevoza robe, šta se događa sa robom koja ne ide preko Poljske i Belorusije, nego preko Ukrajine i šta će se tu dalje dešavati. Sledi usporavanje transporta u najboljem slučaju, a postoji i mogućnost i da neke granice budu potpuno zatvorene. Potpuno je nepredvidivo šta će se događati u sledećih nedelju ili dve dana. Neko treba da pošalje kamion iz Srbije jer ima dogovorenu isporuku do kraja nedelje, da li će i kako stići, pod kojim uslovima, dok tamo stigne da li će se promeniti političke i vojne okolnosti, sve su to otvorena pitanja. A postoji roba koja svakodnevno ide i koja je i sada negde u putu – kaže Vesović.
Govoreći o sankcijama Rusiji, on podseća i da je Sporazum o slobodnoj trgovini važeći i da je to eventualno prilika za naše firme da nadomestimo u okolnostima sankcija ono za šta će rusko tržište biti uskraćeno, ali opet podseća i da su nam najveći izvoznici evropske kompanije koje proizvode u Srbiji.
- Tek danas ćemo čuti o kakvim ekonomskim, sistemskim sankcijama je reč, a verovatno će biti drastične, i u tom slučaju pitanje je i da li će evropske kompanije koje posluju kod nas imati mogućnost da izvoze odavde u Rusiju, ili će Rusija odgovoriti nekim kontramerama. U slučaju da mi ne uvedemo sankcije, možda će Rusija to i dalje da toleriše, ali je pitanje i da li će majke kompanije evropskih kompanija to dozvoliti nadalje. Mi smo dakle donekle vezani za stavove EU i evropskih kompanija koje ovde posluju, a sa druge strane, što se tiče Rusije, iako nemamo carine imamo promenu u kontekstu tamošnjeg tržišta – jabuke koje tamo izvozimo već su bile manje konkurentne u poslednih 4-5 godina, polako nam je padala konkurentnost, i izvezli bismo mnogo više poslednjih godina da je ruska ekonomija bila stabilna. A tek sada ne možete očekivati stabilan kurs u Rusiji – navodi Vesović za eKapiju.
Zaključuje da domaći privrednici mogu da očekuju komplikovaniji i skuplji izvoz i da će im se profiti smanjiti, čak i da ostanemo na liniji da ne uvodimo sankcije Rusiji.
- Transportni putevi do Rusije su otežani, ide se preko Belorusije, Ukrajina je zatvorena. Transport je poskupeo i pre ratnih dejstava, a sada se ne zna ni koliko će koštati ni da li će uopšte biti moguć – navodi za eKapiju čelnik grupacije koja u Rusiju najviše izvozi smrznuto voće i povrće iz svoje hladnjače u Apatinu, a iz Ukrajine uvozi koks i čelik.
On ipak očekuje da se logistički problemi brzo reše, preko Belorusije.
- Naši privrednici će morati da traže dozvolu trećih zemalja da dođu do Belorusije, a ovi to mogu da zaustave, ali pretpostavljam da nama to neće biti problem jer mi u Rusiji izvozimo najviše hranu, a zabrana će verovatno biti stavljena na za izvoz tehnologija, na šta i ciljaju sankcijama. Način plaćanja će međutim biti veći problem, moraće ruske banke da razrade šemu kliringa – upozorava Spasojević.
On ne veruje da će nam ukoliko uvedemo sankcije Rusiji biti suspendovane povlastice koje donosi sporazum o slobodnoj trgovini.
- Biće možda pretnja time ali ne više od toga, jer smo mi ipak u nekoj sivoj zoni, jedna od retkih na koje Rusi mogu da se oslone u ovom momentu, s obzirom da na drugoj strani imaju toliko ozbiljnih neprijatelja.
- Mi kao grupacija ćemo sačekati da se stvari smire, u biznisu se uvek nađe kanal, to savetujem i drugim kompanijama, da ne šalju kamione u ratne zone, privreda kao i voda uvek nađe svoj put. Setite se 2014. i Krima, sankcije koje su tada uvedene još su na snazi, pa se posluje, a to je bilo relativno bezazleno u odnosu na ovo što se sad sprema – ocenjuje Spasojević za naš portal.
- Nije ni nemačkoj privredi u interesu da to stane, npr, za Mercedes je drugo najveće tržište na svetu upravo Rusija i nemački privrednici se već bune oko tih sankcija. Pritom, nije nemoguće ni da mi budemo ta spona između Zapada i Rusije, mi to već radimo preko sporazuma o slobodnoj trgovini i zbog tradicionalno dobrih odnosa sa Rusijom. Rupe na ruskom tržištu nastale zbog sankcija prve će naravno da popunjavaju njihove firme, kao i do sada, ali će to sada biti teže, a druga opcija će biti zemlje koje neće da pristupe sankcijama a to ćemo verovatno biti mi. Dakle naše firme mogu da se uključe tu nekim transferom tehnologije, kao što smo radili tokom 70-ih i 80-ih godina, kada je IBM prodavao Rusima tehnologiju preko nas, a celu šemu su tada napravili upravo sami Amerikanci – kaže Spasojević.
Dodaje da je sada naša šansa domaća pamet, naročito u oblastima tehnološkh procesa za poljoprivredu i IT-ja i hardvera.
Branislava Petrović
Tema u žiži: Ukrajina
25.03.2022. | Industrija
Smederevska železara će posle povećanja kvota moći kvartalno da izveze 30.000 tona čelika više
25.03.2022. | Industrija
Naš izbor
Šta ugovor o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine donosi domaćoj privredi i o čemu bi trebalo voditi računa? Finansije
ITM grupa gradi dva vetroparka kod Pančeva - Sledeće godine u planu hidrocentrale na granici sa Crnom Gorom Energija
Top priče
19.09.2024. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Istorijski muzej Srbije izabrao je izvođače za rekonstrukciju, adaptaciju i sanaciju Glavne železničke stanice u Beogradu i promenu namene u objekat Istorijskog muzeja. Posao je dodeljen grupi ponuđača koju čine kompanije M enterijer gradnja, Securiton, EX ING B and P, Geotaur, sa podizvođačima Termo and Cold, Pavel ING i Termoinženjering, a vrednost ugovora je 1,9 milijardi dinara, odnosno oko 16,2 mil EUR, sa PDV-om. Na tender su
18.09.2024. | Finansije
Vlada Mađarske usvojila akt o smanjenju čekanja na graničnim prelazima sa Srbijom
18.09.2024. | Finansije
18.09.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
A1 Srbija preuzima kompaniju Conexio Metro
18.09.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
eKapija+
17.09.2024. | Vesti
MPC Properties imenovao Luciena Smitsa za novog finansijskog direktora
17.09.2024. | Vesti
13.09.2024. | Vesti
Svetski "PR Oskar" okuplja profesionalce iz industrije komunikacija u Beogradu
13.09.2024. | Vesti
12.09.2024. | Agro, Industrija, Saobraćaj
Lider u proizvodnji čokolade posetio Milšped - Skladište u Srbiji među najboljima na svetu
12.09.2024. | Agro, Industrija, Saobraćaj
10.09.2024. | Agro, Industrija
Miele organizovao još jedan kulinarski izazov za predstavnike medija
10.09.2024. | Agro, Industrija
09.09.2024. | Industrija
Prvi dmFem u Srbiji: kako je izgledala konferencija za koju se tražila karta više
09.09.2024. | Industrija
Poslovne šanse
20.09.2024. | Industrija
Tehnološki fakultet Novi Sad nabavlja kancelarijski nameštaj
20.09.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Sportski kompleks "Šumadija" mora da se ozakoni - Raspisan tender za uvođenje u legalne tokove glavnog terena i tribina
20.09.2024.. | Građevina, Turizam, sport, kultura
20.09.2024. | Građevina, Saobraćaj
Uskoro tenderi za rekonstrukciju luka Prahovo i Sremska Mitrovica - Naredne godine i za Bogojevo
20.09.2024. | Građevina, Saobraćaj
20.09.2024. | Industrija
Prodaju se zalihe tekstilnih proizvoda firme Weltex iz Čačka
20.09.2024. | Industrija
20.09.2024. | Građevina
Investitor iz Beograda u Šapcu gradi zgradu sa dva stana na tri etaže
20.09.2024. | Građevina
20.09.2024. | Industrija, Građevina
Uskoro rekonstrukcija postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Pećincima
20.09.2024. | Industrija, Građevina