Tihi bojkot srpske robe - necarinske barijere prepreka u ekonomskoj saradnji Srbije sa Hrvatskom iako su obe članice CEFTA

Srbija u spoljnotrgovinskoj razmeni sa Hrvatskom, beleži negativan saldo od 117,3 mil USD! Od svih zemalja u regionu najveći problem imamo upravo sa našim susedima Hrvatima, iako su članovi CEFTA sporazuma.

Za srpsku robu i dalje postoji niz prepreka da stigne na ovo tržište. Najveća pretnja su, kako se ističe, necarinske barijere - komplikovane procedure pri uvozu, ali i medijska kampanja protiv uvozne robe. Lane je iz Hrvatske uvezeno robe za 396,1 mil USD, a istovremeno Srbija je na tamošnje tržište plasirala svojih proizvoda u vrednosti od 278,8 mil USD.

- U velikom deficitu smo u trgovinskoj razmeni sa Hrvatskom, a vrata te države i dalje su zaključana za većinu srpskih privrednika - kaže Slavko Đurić iz Centra za razvoj preduzetništva Beograd.

Iako to nikad nije zvanično objavljeno, dodaje Đurić, jasno je da sa hrvatske strane postoji tihi bojkot srpskog kapitala. Greška države Srbije je u tome što je potpuno otvorila svoje tržište, a da s druge strane bilateralnim sporazumima nije zahtevala isti tretman za svoje privrednike.

- Glavni razlog za negativni saldo u trgovinskoj razmeni je što jedino sa Hrvatskom nismo uspeli da potpišemo bilateralne sporazume, koji su neophodni da se u okviru CEFTA povećaju kvote i smanje carine za poljoprivredne proizvode - ukazuje sagovornik "Novosti".

- To je i te kako uticalo na to da se naš najveći potencijal, poljoprivredni proizvodi, otežano probiju na tržištu Hrvatske.

Ipak, carinske barijere trebalo bi da se otklone sredinom ove godine sa primenom pravila i zone slobodne trgovine. Ali, do naglog popravljanja odnosa u trgovinskoj razmeni sa Hrvatskom neće doći, ukoliko se ne eliminišu i pojedine necarinske prepreke.

- Neusaglašenost domaćih standarda sa propisima EU i STO, predstavljaju veliki problem za srpske privrednike, čime se dodatno doprinosi nekonkurentnosti pojedinih proizvoda - kaže Đurić.

- Hrvatski carinici traže od srpskih izvoznika da prateća dokumentacija bude isključivo na latinici, kao i da se u proizvođačke specifikacije tačno unesu normativi utroška materijala, što zadire u pravila kršenja poslovne tajne.

STOP ZA INVESTICIJE

U Srbiji posluje oko 200 hrvatskih firmi, dok broj srpskih kompanija koje posluju u Hrvatskoj ne prelazi brojku deset. Ulaganja hrvatskih privrednika u Srbiju rastu i iznose oko 500 mil EUR, srpska investicija je vredna 20 mil EUR. Mnogo je neuspelih pokušaja privatizacije hrvatskih firmi. "Danube foods group" je uskraćena kupovina "Karlovačke mlekare" iako je ta ponuda jedina bila validna. "ComTrade" je na tenderu u Hrvatskoj imao najnižu cenu, ali je posao dobila drugoplasirana firma.

RECIPROCITET

Da bi se "više poštovali stavovi Srbije", Vlada mora da insistira na principu reciprociteta. Zahtev za reciprocitet bio bi krajnja mera koju Srbija može da zahteva, ali za to je neophodna zajednička akcija državnog vrha.

SPREMNI ZA SARADNJU

U kompaniji "Invej" su zainteresovani za što bržu saradnju.

- Spremni smo da širimo tržišta i pojavimo se sa našim brendovima, kako u ostalim zemljama regiona, tako i u Hrvatskoj - rekao je Stanko Tomović, direkor "Inveja".

- Verujem da će se ekonomski odnosi dveju zemalja poboljšati, pa bi time i naši proizvodi na njihovom tržištu bili zastupljeniji. U našem sistemu posluje nekoliko fabrika, poput "Rubina", "Vitala", "Medele", "Milana Blagojevića"...

(Napomana: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Novosti")