Izvor: Beta | Nedelja, 02.06.2019.| 10:15
Izdvojite članak Odštampajte vest

Vina, parfemi i klaviri na listi 5.410 američkih proizvoda čiji uvoz pogađa nova carinska tarifa Kine

(Foto: Lisa S./shutterstock.com)
Vina, parfemi, kondomi i klaviri su na listi američkih proizvoda čiji uvoz pogađa nova carinska tarifa koja je stupila na snagu u subotu, 1. juna u Kini, kao odmazda na istovetne mere Donalda Trampa. Ta odluka je zaoštravanje "trgovinskog rata" u koji su se dve vlade upustile od prošle godine.

Posle neuspešnih pregovora u Vašingtonu početkom maja, američki predsednik je naredio uvođenje 25% dodatne takse na uvoz širokog raspona kineske robe čija godišnja vrednost dostiže 200 mlrd USD.

U toku je procedura za uvođenje dodatnih tarifa na sve kineske proizvode koji se izvoze u Sjedinjene Države.

Peking je reagovao najavljujući povećanje tarifa od 1. juna, 10, 20 ili čak 25% na niz vrsta američke robe koja je već bila oporezovana, što pogađa uvoz robe vrednosti 60 mlrd USD godišnje.

Ti dodatni troškovi se odnose na 5.410 američkih proizvoda, od kojih je 2.493 oporezovano po 25%.

To su američki kozmetički proizvodi kao što su parfemi, šminka, ruževi za usne. Zatim kuhinjska oprema kao što su električne i mikrotalasne rerne i aparati za kafu. Ista tarifa je i za sportsku opremu kao što su loptice za ping-pong, korpice za badminton i fudbalske lopte. Na meti nove kineske mere su i američki klaviri i gudački instrumenti. Viša tarifa je i na alkoholna pića - džin, vino i tekilu. Na listi su i drugi predmeti kao što su kondomi, dijamanti, industrijski roboti, auto-gume, tkanina, drvo i igračke.

Trgovinski spor, do sada unekoliko odmeren i ograničen na dodatne carinske tarife, prerastao je u otvoren verbalni sukob otkad je Trampova administracija 15. maja stavila kineskog telekomunikacionog giganta "Huavei" na listu kompanija za koje se sumnja da špijuniraju za račun Pekinga.

Ova odluka zabranjuje prodaju američke tehnologije toj najblistavijoj kineskoj industrijskoj zvezdi, što ugrožava njen opstanak.

U znak odmazde, Peking je ove sedmice nagovestio da bi mogao smanjiti izvoz mineralnih metala, nazvanih "retke zemlje", koji su neophodni za mnoge industrije visoke tehnologije u Sjedinjenim Državama, uključujući i proizvodnju oružja.

Po podacima Geofizičkog instituta SAD USGS, kineski rudnici su 2018. godini učestvovali sa 71 odsto u svetskoj proizvodnji "retkih zemalja", 2017. sa 80 odsto, a pre deset godina sa čak 95 odsto. Zaustavljanje izvoza tih minerala u Sjedinjene Države mogao bi dati Pekingu dodatnu polugu u trgovinskim pregovorima jer Kina daje Amerikancima 80 odsto svoje proizvodnje "retkih zemalja".

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.