Vremenska kapsula - Plastične kese smo plaćali starim dinarima
Poprilično smo, u međuvremenu, zaboraili i taj naš grad, i njegove kese - iščuđujući se, u vreme današnje, raznim pojavama, ne sećajući se da smo sa nametom koji nam, objektivno, ne prija, već živeli. Uostalom, pamti li neko, još, bučne NCR-ove kase i mlinove za kafu u starim beogradskim "samiškama"? Tu čak ni godine ne igraju glavnu ulogu: Orhan Pamuk je u jednoj od svojih knjiga primetio kako njegovi zemljaci, Turci, i njihovi pisci nisu vekovima uopšte primećivali sopstvenu prestonicu carstva. Stambol bi, dakle, ostao zaboravljene prošlosti, da nije bilo nekolicine stranih, uglavnom francuskih putopisaca koji su ga povremeno posećivali. Na kraju je Andre Žid naljutio Turke - toliko, da su se iduće godine temeljito promenili. Nije ni glavni grad Srbije mnogo odmakao u sposobnosti da upamti samoga sebe.
Dolazak iz neokrečenog Beograda u Grad svetlosti, u Pariz, morao je, pre tri decenije, biti nalik sletanju na drugačiju, ako ne na drugu planetu. Nostalgiji skloni neće se složiti, ali razlika u vidljivom i opipljivom je bila veća nego danas. Duhovna ne, au contraire. A u sivom Beogradu smo još voleli Sex Pistolse, London, Engleze, vodili rasprave da li se piše Punk's not Dead ili Punk's not Death... Na Francuze nismo obraćali pažnju, osim kroz fudbalsku reprezentaciju, koja im je tada bila jaka; ipak, više klinaca je navijalo za Engleze, za Garija Linekera, Liverpul i Čelsi, a ne za Platinija - osim kada su igrali protiv Nemaca - ne daj bože za Bordo i Sošo, gde je završavala većina naših fudbalera.
U Parizu su plastične kese bile - besplatne. Uzimao je u samoposluzi koliko je ko hteo.
Visoke jugoslovenske cene razne "luksuzne robe", poput obične kafe, činile su posetu bogatim pariskim radnjama još sjajnijim ugođajem za jugoslovenskog radnog čoveka. Kasirka je vredno kucala, a u redu su se domaći još služili čekovima. U to, pretkrizno vreme na Zapadu, ipak, kasirki je bilo mnogo, pa ni redovi nisu bili naporni za čekanje. Povelika kolica su ispražnjena, kasirka je propričala, a mlada beogradska profesorka francuskog ostala u šoku: treba da plati 54.530 franaka! Iako usmerenog obrazovanja, bila je dobra iz matematike i brzo je preračunala da je to više od 15.000 nemačkih maraka, a dinara...
Prrofesorka je napravila takav izraz lica, da je kasirka počela da se smeje, ali ne grimasi. Pitala je profesorku da nije, može biti, iz inostranstva, pa joj objasnila da mnogo Francuza, posebno stariji, neskloni promenama, dodaju dve nule na cene u novim francima. Stvarna cena je bila 545 franaka i 30 santima. Veliki račun, iznad 150 maraka, ali ipak ne može da se kupi automobil...
Nove franke je uveo još De Gol, a tada je na vlasti uveliko bio Miteran. Francuzi su, po nečemu, bili isti kao Jugosloveni.
Više od četvrt veka, naime, za 100 dinara ovde se govorilo "deset hiljada". To je bio čuveni crvendać. Imali smo dve cene za jedan proizvod: zvaničnu, u novim, i onu koju smo koristili, u starim dinarima. "Evo ti dve hiljade za žvake", govorilo se detetu, a u stvarnosti mu se davalo 20 dinara. Nova banknota sa Titom zvala se međ' narodom petsto hiljada, dakle, pola miliona, a na papiru je lepo pisalo 5000. Pevajući "Dao bi' milijardu dinara za jedan sekund prvog poljupca", Jura Stublić je, verovatno, imao u vidu zvaničan iznos od 10 miliona dinara (kasnije je postao revizionista široke ruke, pa je propevao u dolarima).
Jugoslovenska carina na beogradskom aerodromu - koji je imao oba terminala kao i danas, domaće letove, manji ukupan broj putnika i nije se još dugo zvao po Nikoli Tesli, začudo, ni po maršalu Titu - revnosno je kontrolisala svaki kofer unošen u SFRJ, načetu ekonomskim nedaćama. Na ceni su bili avioni iz Stambola, iz Dubaija i Singapura, i oni sa Zapada. Prtljag se podizao sa jedne pokretne trake, kraj koje je bio suludi djuti fri šop na prostoru za dolaske, neprihvatljiv i za liberalne ekonomije, zatim se stavljao na drugu pokretnu traku, na skenere revnosnih državnih službenika sa natpisom "Heimann - Safe for films". Let JU241 iz Pariza spadao je u srednje sumnjive. Kofer jedne Beograđanke, međutim, učinio je da iskusni carinik načkilji oči i netremice gleda u ekran...
Gospođo, šta je u prtljagu (oficijalno obraćanje je bilo "Drugarice", ali ova žena je ostavljala utisak iznad proseka njegovog sveta). Odgovor ga je začudio toliko da je morao ručno da proveri. Kofer pun kesa iz samoposluge INNO sa pariske Leve obale. Šta je ovo? Slegao je ramenima i nastavio da traži video plejere umotane u odeću.
Suština jugoslovenske privrede u propadanju: avionski prevoz plastičnih kesa za samoposlugu, pijacu i odlaganje smeća!
Kroz neku godinu, ni kod nas više nisu naplaćivali kese. U međuvremenu, međutim, kao da nismo primetili da nam se, promicanjem tolikih nula pred očima, srušila i ekonomija. Dok je bilo starih dinara, ona plastična kesa nije se pocepala.
Mirko Radonjić
Top priče
18.09.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
A1 Srbija preuzima kompaniju Conexio Metro
Kompanija A1 Srbija je najavila preuzimanje 100% udela kompanije Conexio Metro. Zaključak transakcije zavisi od odobrenja relevantnih nadležnih organa. Ovim preuzimanjem A1 Srbija će steći 300 kilometara optičkih kablova, što će omogućiti pristup više od 42.000 domaćinstava, pretežno na Novom Beogradu, saopštavaju iz kompanije. Cilj A1 Srbije je da do 2025. godine počne sa pružanjem usluga na sopstvenoj optičkoj mreži, a ova
18.09.2024. | Finansije
Vlada Mađarske usvojila akt o smanjenju čekanja na graničnim prelazima sa Srbijom
18.09.2024. | Finansije
18.09.2024. | Industrija, Saobraćaj
Iznad prestonice leteo najtiši avion na svetu - Embraer u Beogradu predstavio svoj E195-E2
18.09.2024. | Industrija, Saobraćaj
31.05.2024. | Turizam, sport, kultura
Grčka u koju se ređe ide - U jednoj od prestonica srednjovekovne Srbije (FOTO)
31.05.2024. | Turizam, sport, kultura
18.09.2024. | Industrija, Saobraćaj, Finansije
Američki proizvođač punjača za električna vozila preuzeo još jednu srpsku firmu
18.09.2024. | Industrija, Saobraćaj, Finansije
eKapija+
17.09.2024. | Vesti
MPC Properties imenovao Luciena Smitsa za novog finansijskog direktora
17.09.2024. | Vesti
13.09.2024. | Vesti
Svetski "PR Oskar" okuplja profesionalce iz industrije komunikacija u Beogradu
13.09.2024. | Vesti
12.09.2024. | Agro, Industrija, Saobraćaj
Lider u proizvodnji čokolade posetio Milšped - Skladište u Srbiji među najboljima na svetu
12.09.2024. | Agro, Industrija, Saobraćaj
10.09.2024. | Agro, Industrija
Miele organizovao još jedan kulinarski izazov za predstavnike medija
10.09.2024. | Agro, Industrija
09.09.2024. | Industrija
Prvi dmFem u Srbiji: kako je izgledala konferencija za koju se tražila karta više
09.09.2024. | Industrija
Poslovne šanse
19.09.2024. | Zdravstvo
Klinički centar Kragujevac nabavlja medicinsku opremu za operacioni blok
19.09.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Nastavlja se obnova Caričinog grada - Raspisan poziv za radove na građevini sa arkadama
19.09.2024.. | Građevina, Turizam, sport, kultura
19.09.2024. | Energija, Građevina, IT, Telekomunikacije
EPS širi kol centar - Novih 20 telefonskih linija, reklamacije i preko aplikacije
19.09.2024. | Energija, Građevina, IT, Telekomunikacije
18.09.2024. | Građevina
Bačka Palanka raspisala tender za izradu klupa
18.09.2024. | Građevina
18.09.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Sledeće godine obnova fasada u Ulici patrijarha Rajačića u Sremskim Karlovcima
18.09.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
18.09.2024. | Energija, Finansije
U planu izgradnja solarno-termalne elektrane kod Novog Sada - EBRD razmatra kredit od 90 mil EUR
18.09.2024. | Energija, Finansije