Bioenergija sve značajniji resurs za Srbiju - Krediti dostupni, potrebni dugoročni ugovori i jednostavnije procedure
Glavni izazovi koji se nalaze pred investitorima zainteresovanim za gradnju bioenergana, odnosno postrojenja na biogas i biomasu, u Srbiji su mnogobrojne neophodne dozvole, komplikovane procedure i neusklađenost pravnih akata između različitih nivoa vlasti, kao i pitanje priključenja na mrežu. Osim toga, saglasni su stručnjaci iz ove oblasti, postoji i problem nepostojanja baze sirovina. Takođe, nigde se ne koristi toplotna energija koja nastaje proizvodnjom struje, a država ni ne stimuliše njeno komercijalno korišćenje.
- U pitanju je skupa tehnologija, ali je investicija vrlo isplativa već posle sedam ili osam godina. Za pokretanje jedne elektrane na biogas kapaciteta 1 MW u Srbiji je potrebno oko 5,2 mil EUR, što je čak 10-20% više nego u Nemačkoj - istakao je Dragan Zukić, član UO Udruženja Biogas Srbija, na nedavno održanoj konferenciji "Biomasa i biogas u Srbiji".
On je naveo da su do sada u Srbiji u bioelektrane uglavnom ulagale privatne firme, koje su posao finansirale bankarskim kreditima, dok koncept javno-privatnog partnerstva u ovoj oblasti još nije zaživeo.
Jedan od specifičnih problema koji se javljaju tokom realizacije projekata obnovljivih izvora energije jeste i obezbeđenje ugovora o dugoročnom snabdevanju sirovinom. To je jedan od uslova banaka za finansiranje takvih projekata, a sa druge strane i potreba da se investitor osigura, kako ne bi došao u situaciju da jedne godine raspolaže sirovinom, a druge ne.
Nikola Ćatović iz kompanije MACS Energy & Water kao najveće izazove u izgradnji bioelektrana navodi profitabilnost projekata, ograničene potrebe tržišta za plasiranjem toplotne energije, dostupnost dugoročnog snabdevanja sirovinama, kao i loša iskustva banaka sa projektima biomase. Kako kaže, banke, ipak, u sve većoj meri podržavaju projekte gradnje biogasnih postrojenja, a među do sada izgrađenim elektranama najbrojnije su one kapaciteta od 500 kW i 1 MW.
- Banke podržavaju ove projekte, jer je reč o dugoročnom finansiranju, uz stabilan regulatorni okvir, pošto EPS redovno plaća za isporučenu struju. Pritom je reč o još nezasićenom tržištu, na kome ima dovoljno prostora za nove igrače. Tu su i korporativne obaveze, koje finansijskim institucijama nameću brigu o održivom razvoju i obnovljivim izvorima energije - smatra Ćatović.
I Dragan Zukić ističe da se bankarske kamate za investicione kredite za gradnju bioenergana u poslednjih nekoliko godina kreću oko 6-7%, a učešće investitora prilikom podizanja zajmova ide od 35 do 60%. On smatra da je potrebno obezbediti povoljne kredite i ističe da su nemačke banke zainteresovane za finansiranje ovih investicija.
Produžiti važenje uredbe o fid-in tarifama
Bioenergija je sve više u fokusu kao značajan resurs za Srbiju. To je i logično, s obzirom na to da biomasa ima najveći udeo u ukupnom potencijalu obnovljivih izvora energije, čak 61%, odnosno oko 3,4 Mtoe godišnje (ukupni potencijali obnovljivih izvora energije Srbije su procenjeni na 5,65 Mtoe godišnje).
Naša zemlja ima i obavezu prema EU da do 2020. dostigne udeo od 27% obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji struje, što predstavnici Vlade i većina stručnjaka ocenjuju kao realan cilj.
Nacionalnim akcionim planom Srbije za korišćenje obnovljivih izvora energije do 2020. godine predviđeno je da bude izgrađeno do 100 megavata postrojenja na biomasu, kao i do 30 megavata biogasnih postrojenja.
Kako bi podstakla proizvodnju električne energije iz bioenergije, država je napravila model fid-in tarifa, prema kojima proizvođači 12 godina imaju pravo na podsticajne otkupne cene. U junu 2016. godine novom uredbom o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, fid-in tarife za biogas povećane su za 30%, pa je otkupna cena od 12 do 15 evrocenti po kilovat-času porasla na 15 do 18.
Tako je stvoren još kvalitetniji pravni okvir, odnosno pružena veća sigurnost investitorima koji su zainteresovani za ulaganje u ovoj oblasti. Ipak, predviđeno je da ove mere važe samo do kraja 2018. godine.
- Sada je najvažnije da se produži važenje Uredbe o podsticajima za obnovljive izvore, odnosno za biogas i elektrane, koja ističe ove godine. Nadamo se da će država prepoznati dosadašnje pozitivne efekte ove mere – smatra Dragan Zukić, dodajući da bi ulaganje u biogas moglo da bude rešenje za mnoge mlade ljude koji žele da ostanu na selu, pošto je to delatnost na tehnološki visokom nivou.
Energetska efikasnost i ekologija
Rajner Šelhas iz GIZ-a podseća da ulaganjem u bioenergiju i biogas može da se poveća energetska efikasnost u Srbiji, ali i da se smanji zagađenje vazduha, zbog čega ova organizacija i podržava projekte Vlade Srbije u toj oblasti. Ističe da pravljenjem energenata koji mogu da se koriste kao zamena za ugalj, naftu i druga fosilna goriva, od biomase - odnosno otpada iz poljoprivrede, industrije i drugih izvora, štedimo novac i dobijamo vazduh sa manje štetnih gasova.
- Ako Srbiju sa 10 postrojenja i instalisanim kapacitetom od oko 12 megavata uporedimo sa Nemačkom, gde postoji oko 9.000 biogasnih postrojenja, jasno je da predstoji još dug put u oblasti bioenergije - smatra koordinator projekata Nemačko-srpske privredne komore (AHK Srbija) Stevan Đurić, koji naglađava da su u AHK već duže fokusirani na projekte iz oblasti obnovljivih izvora energije.
Među malobrojnim dosad izgrađenim postrojenjima na biogas u Srbiji, uspešni primeri su elektrane Bioelektra u Botošu, Global Seed u Čurugu, Mirotin Energo u Vrbasu i Biogas Energy u Alibunaru. Takođe, tu su i bioelektrane preduzeća Gakovac u Staroj Moravici, Lazar u Blacu, BGS Gama BP u Baču i Alltech Serbia u Senti.
Pozitivna perspektiva
Potencijalni investitori navode da je, zbog daljeg razvoja tržišta biogasa i biomase u Srbiji, potrebno dalje povećanje fid-in tarifa ili poboljšanje postojeće uredbe - na primer, trebalo bi stimulisati korišćenje novih tehnologija i proizvodnju toplotne energije, a potrebno je i podstaći poljoprivrednike da stajnjak koji nastaje na farmama odlažu bioelektranama.
- Ova oblast će sve više biti u fokusu zbog evropskih integracija naše zemlje, a poljoprivrednici će ubrzo imati i obavezu da na propisan način zbrinu poljoprivredni otpad. S druge strane, ako ulože u tehnologiju mogli bi od toga i dobro da zarade – smatra Zukić.
I Nikola Ćatović zaključuje da postoje pozitivne perspektive za razvoj sektora biomase i biogasa u Srbiji, te kao trenutno glavne faktore navodi upravo stabilan regulatorni okvir i prihvatljive fid-in tarife. Uz pozitivan uticaj ovakvih projekata na životnu sredinu, dostupni su i izvori finansiranja, a vremenom će i investitori i finansijski sektor, odnosno finansijeri projekata, steći iskustvo u ovoj oblasti koje će im pomoći u bržem razvoju, smatra Ćatović.
Konferenciju "Biomasa i biogas u Srbiji" 20. marta organizovala je Nemačko-srpska privredna komora, zajedno sa Saveznim ministarstvom za ekonomiju i energetiku Nemačke. Jedna od važnih poruka ovog događaja, jeste i da su Nemci veoma zainteresovani za plasman svoje tehnologije (koja je dokazana kao vodeća u ovoj oblasti u poslednjih 30 godina) i u Srbiji.
Zbog svega toga, saglasni su stručnjaci, potrebno je nastaviti regulisanje pravnog okvira i stvaranje povoljnog okruženja za takve investicije.
Marko Andrejić
Kompletan sadržaj biltena Energetika: Potencijali obnovljive energije i energetske efikasnosti pročitajte OVDE.
Top priče
21.09.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Bugarska kompanija CERB obaviće remont termoelektrane "Kosovo A"
Projekat remonta druge najveće elektrane na Kosovu dobila je Bugarska centralna energetska remontna baza (CERB) EAD. Remont je u termoelektrani Kosovo A i odvijaće se prema planu modernizacije elektrane. Izvođač radova je energetska kompanija Kosova (KEK Kosovo – Kosovska energetska korporacija). Inače, bugarska kompanija remontovala je turbinu i kotao u bloku A5 Termoelektrane Kosovo, koji je pušten u rad još 1975. godine.
20.09.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Odabrane firme koje će raditi idejno rešenje brodova-hotela za EXPO 2027
20.09.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
20.09.2024. | Građevina
Investitor iz Beograda u Šapcu gradi zgradu sa dva stana na tri etaže
20.09.2024. | Građevina
20.09.2024. | Saobraćaj
Iz Minhena krenuo voz koji će testirati prugu od Novog Sada do Subotice
20.09.2024. | Saobraćaj
21.09.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Gradnja novog stadiona u Kragujevcu možda već sledeće godine
21.09.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
eKapija+
20.09.2024. | Finansije
Da li su knjigovođe i proizvođači softvera uspeli da se pripreme za promene u SEF-u?
20.09.2024. | Finansije
20.09.2024. | Industrija, Građevina
Melanija Pavlović, direktorka JAF Srbija – Ekspanzija gradnje nam tek predstoji
20.09.2024. | Industrija, Građevina
20.09.2024. | Građevina
Igor Marsenić, izvršni menadžer ASAP – Za arhitekte nikada nije bilo bolje vreme nego sada
20.09.2024. | Građevina
17.09.2024. | Vesti
MPC Properties imenovao Luciena Smitsa za novog finansijskog direktora
17.09.2024. | Vesti
13.09.2024. | Vesti
Svetski "PR Oskar" okuplja profesionalce iz industrije komunikacija u Beogradu
13.09.2024. | Vesti
12.09.2024. | Agro, Industrija, Saobraćaj
Lider u proizvodnji čokolade posetio Milšped - Skladište u Srbiji među najboljima na svetu
12.09.2024. | Agro, Industrija, Saobraćaj
Poslovne šanse
22.09.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
Počela rekonstrukcija Trening centra Vazduhoplovne akademije u Vršcu - U radove i opremu biće uloženo 48 mil EUR
22.09.2024. | Građevina
Posle godinu dana raspisan novi tender za izgradnju paviljona za 190 osuđenika u okviru zatvora u Sremskoj Mitrovici
22.09.2024.. | Građevina
21.09.2024. | Energija
Srbija planira da raspiše aukcije za vetar i solar u novembru
21.09.2024. | Energija
20.09.2024. | Industrija
Tehnološki fakultet Novi Sad nabavlja kancelarijski nameštaj
20.09.2024. | Industrija
20.09.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Sportski kompleks "Šumadija" mora da se ozakoni - Raspisan tender za uvođenje u legalne tokove glavnog terena i tribina
20.09.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
20.09.2024. | Građevina, Saobraćaj
Uskoro tenderi za rekonstrukciju luka Prahovo i Sremska Mitrovica - Naredne godine i za Bogojevo
20.09.2024. | Građevina, Saobraćaj