NavMenu

Bregzit ne mora da ima negativan efekat po Srbiju

Izvor: Tanjug Nedelja, 24.07.2016. 15:56
Komentari
Podeli
Bregzit ne mora negativno da utiče na ekonomiju EU niti na privrede malih zemlja čiji je EU glavni trgovinski partner, kao što je Srbija, izjavio je direktor Instituta za slobodno tržište na Tehnološkom univerzitetu u Teksasu Bendžamin Pauel dodajući i da bi Srbija većim stepenom ekonomskih sloboda mogla da ubrza svoj privredni rast.

Prema njegovim rečima, predviđanje kako će Bregzit uticati na ekonomiju neke zemlje pojedinačno nije ekonomsko već pre svega političko.

Za male zemlje kao što je Srbija bilo bi dobro da Britanija usvoji liberalnu trgovinsku politiku prema njima, bez obzira kakve će Britanci imati odnose sa EU u narednom periodu, naveo je Pauel.

- Mislim da je za Srbiju jedan od najvećih izazova kako da razvije privredu odnosno kako da više poštuje prava u vezi sa privatnom imovinom, ugovore, zakone i dostigne veći stepen poštovanja ekonomskih sloboda. Srbija je na 101. mestu u svetu po ekonomskim slobodama - rekao je on.

Dodao je da sve zemlje bivše Jugoslavije osim Slovenije sprovode reforme koje podrazumevaju čvrsto poštovanje ugovora, zaštitu privatne svojine, liberalizacija tržišta rada, tako da sve što podrazumeva slobodnu ekonomiju može da pomogne Srbiji da ostvari privredni rast nezavisno od toga šta će se dešavati u Velikoj Britaniji ili EU.

- Srbija može dostići rast na isti način kao i svaka druga zemlja u svetu, ako poštuje vladavinu prava, garantuje ekonomske slobode i privatno vlasništvo - istakao je.

Pauel je dodao da se lako može videti da su sve zemlje koje to poštuju bogate i prosperitetne, dok su one koje nemaju ekonomske slobode siromašne i bez privrednog rasta.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.04.2024.  |  Agro

Najveća "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se u Samarinovcu - Polja paprika, paradajza, lubenica zaprašuju bumbari

Selo Samarinovac u opštini Žitorađa, sa oko hiljadu stanovnika, jedno je od najvećih proizvođača povrća na jugu Srbije. Godišnja proizvodnja iz godine u godinu raste, a poseban zamah dobija nakon elektrifikacije oko 500 hektara oranica 2021. godine, koju je finansirala država. Jedna od najvećih "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se na jugu Srbije. U stotinama plastenika i na plodnim oranicama gaje se paprika, paradajz, krastavac, a

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.