NavMenu

Zoran Petrović, Raiffeisen banka - "Tranzicioni pobednik"

Izvor: Ekonomist magazin Ponedeljak, 05.03.2007. 20:07
Komentari
Podeli

Zoran PetrovićZoran Petrović

Zadovoljstvo zrači sa lica Zorana Petrovića dok uživa u belom vinu u restoranu Iguana. Velika čistka srpskog bankarskog sistema je prošla, a on je jedan od tranzicionih pobednika. Suvereno rukovodi timom u Rajfajzen banci koji je zadužen za upravljanje sredstvima banke, ali i za posao budućnosti - investiciono bankarstvo. Tim na čijem je čelu "pokriva" devizno tržište, u inostranstvu spekulativno trguje hartijama od vrednosti, radi konsalting za preuzimanja, akvizicije, dokapitalizacije. Rajfajzen banka je, na primer, savetovala nemačku farmaceutsku kompaniju Stada pri preuzimanju Hemofarma. Taj posao je bio vredan 485 miliona evra. Takođe, učestvuju u pripremi javne ponude akcija pirotskog Tigra, a savetovali su i austrijsku osiguravajuću kuću Unika pri preuzimanju Cepter osiguranja, kao i Laiki banku pri preuzimanju Centro banke.

Evergreen
Iguana mu je jedan od omiljenih restorana. Kaže da ne voli "napucana" mesta. I deluje tako. Iako se uklopio u novotalasnu generaciju "napucanih" mladih menadžera, duhom je ostao veran stilu "evergreen" stručnjaka kojima posao jeste centralna, ali ne i jedina okupacija uma. To dokazuje i kad pun samopouzdanja razgovara o džezu ili pozorištu. Najomiljenije mu je Beogradsko dramsko pozorište. Voli i da putuje. nedavno je "otkrio" Tajland i skroz je fasciniran njime.

Zoran Petrović je u Rajfajzen banci od samog početka njenog rada u Beogradu. Stvaranje nove banke od samog početka mu je bio veliki izazov.
"Kad smo pravili banku to je bila zelena livada. Niko nije došao da nam kaže tačno kako šta treba da se radi. Od te zelene livade napravili smo najprofitabilniji posao", kaže.
Petrović je u to vreme već bio ugledan bankarski stručnjak sa višegodišnjim stažom. U bankarstvo je zagazio još za vreme stare Jugoslavije, a prva odrednica mu je bila Jugobanka.

Zvuči ponosno dok priča o tom periodu svog života.
"Jugobanka je u bivšoj Jugoslaviji bila zadužena da radi spoljnotrgovinske poslove i bila je specijalizovana za devizne poslove. Zbog toga, ako neko zagrebe po biografijama ljudi koji su danas menadžeri ključnih banaka na finansijskom tržištu, videće da je veliki broj njih nekad radio u Jugobanci".
Iako je tokom studija imao stipendiju Jugobanke, Petrović nije počeo kao bankar. Kaže da sebe nije video u bankarstvu.

"To ima veze i sa porodičnom tradicijom. Moj otac je bio doktor filozofije, pa sam imao afiniteta da se bavim naukom".

Zoran PetrovićZoran Petrović

Prvi poslodavac mu je bio Danko Đunić u Ekonomskom institutu. Kaže da je jako ponosan na način na koji je dobio prvi posao. U vreme kad je na institut bilo nezamislivo doći bez dobre preporuke, on je ušao "sa ulice". "Bukvalno sam zakucao na vrata, otišao do njegove sekretarice i rekao da sam završio studije i došao da tražim posao. Njima je to bilo simpatično. Rekao mi je: "Znaš li ti koliko ja imam intervencija raznih ljudi, pa čak i diplomata i ambasadora, a ti si tako došao da tražiš posao sa ulice". Razgovarao sam sa njime pola sata, i nekoliko dana posle toga me je pozvao i rekao da dođem na posao."
Šest meseci iza toga, kaže pre svega zbog egzistencije, ipak je prešao u banku. "Iz ove perspektive ipak je to bio pravi potez".

Novo vreme
Osim što kao menadžer rukovodi milionima evra, sklon je da kritikuje menadžere iz "realnog" sektora.
"Novac može da se nabavi na tržištu. Naravno, pitanje je njegove cene, s obzirom na to koliki je rizik tržišta u Srbiji. Ali, nedostaje dovoljno dobrih projekata. Sa druge strane, ako se pogleda berza, učešće stranih investitora se prošle godine kretalo između 30 i 50 odsto. Dakle, barem polovinu tržišta drže domaći investitori. Sve više ljudi je zainteresovano da učestvuje u tome. A tek dolazi vreme investicionih fondova. Naravno, potrebna je edukacija kompanija. Njihovi vlasnici treba da shvate da ne moraju da gledaju samo na kredite kao na izvore finansiranja, već da mogu da diversifikuju svoje izvore i da deo novca prikupe na tržištu kapitala, na primer emitovanjem dugoročnih obveznica. A, pre ili kasnije, vlasnici će odlučiti da svoje kompanije otvore i da deo kapitala ponude na berzi", kaže Petrović.

"To donosi i druge koristi, čak i sa stanovišta marketinga. Fokus javnosti mnogo više je usmeren za listirane kompanije, nego na one koje nisu na berzi. Menadžeri tih firmi su mnogi više fokusirani na razvoj svojih strategija. Takve firme postaju mnogo više atraktivne za profesionalne menadžere koji postoje u zemlji".
Petrović ipak priznaje da ne očekuje da će se na tom polju na kratak rok dogoditi dramatične promene.

"U Srbiji će se dešavati ono što se dešavalo i u drugim zemljama u tranziciji. Ono što smo mi videli radeći sa firmama jeste da u Srbiji ima izuzetno dobrih kompanija. Vidljiv je značajan napredak u upravljanju tih firmi. Postoje brojne kompanije koje imaju vrhunske menadžere. Ono o čemu bi vlasnici firmi trebalo da vode računa jeste kvalitet upravljanja. U fokus bi morala da uđe dobra međunarodna praksa korporativnog upravljanja. Morale bi da se razdvoje funkcije rukovođenja od funkcije upravljanja. Moraju da se znaju tokovi informacija".

Kaže da je u Srbiji sve više firmi koje su prevazišle mogućnosti upravljanja svog vlasnika.
"U tom slučaju je na vlasnicima da to prepoznaju i da upravljanje tih kompanija prepuste profesionalcima. To ne znači da moraju da se odreknu kompletnog upravljanja. U Srbiji postoje vrlo dobri primeri kompanija koje imaju odličan menadžment. Na primer, Sintelon iz Bačke Palanke. Ili banke...Mada, kad su banke u pitanju, to je možda izraženije jer je najviše banaka u vlasništvu stranih ulagača, a to su institucije koje su se dokazale na multinacionalnom nivou".

Zoran PetrovićZoran Petrović

Petrović nikad nije radio u inostranstvu. "Ali, imao sam punu prilika da putujem i da imam praksu u inostranstvu. Ako neko nije spreman da prihvati nova znanja, tržište će da ga pregazi".

Igrao je košarku za radnički na crvenom Krstu, ali vrlo kratko jer je živeo u Sremčici. Jedno vreme je igrao "beton ligu". Basket je njegova strast. "Kao što neko ne može da živi bez cigareta, ni ja ne mogu bez basketa. Igram redovno, dva puta nedeljno. Sa većinom tih ljudi sam igrao celog života i to ne bih dao ni za šta na svetu. Neverovatno kako možete da procenite kakav je pojedinac u biznisu, kad ga vidite kakav je na košarkaškom terenu. Oni koji su agresivni na terenu, agresivni su i u biznisu", poručuje Zoran Petrović.

poziv na pretplatu na

Zoran PetrovićZoran Petrović
na www.ekonomist.co.yu

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.