NavMenu

Kako krenuti u osvajanje tržišta, a da vas glava ne zaboli?

Izvor: eKapija Četvrtak, 07.02.2013. 15:18
Komentari
Podeli

Započinjete biznis i imate ideju da proizvodite nešto ili da vršite neke usluge, ili se time već duže vreme bavite. Kako bih izbegao konstantno ponavljanje termina "proizvod" i "usluga" za potrebe ovog pisanja, koristiću kao sinonim za njih termin "roba".

Opšte je poznato da svaka roba na tržištu, dobro "ajde, skoro svaka, ima svoj naziv. Poznato vam je da na tržištu ima istih roba koji imaju slične nazive, a ima i sličnih roba koje imaju iste ili slične nazive, a to bogami može napraviti popriličnu zbrku u glavi kupca kad treba da izabere robu koja mu je potrebna. Svrha tržišne utakmice je da za istu ili sličnu vrstu robe postoje različiti nazivi, kako ne bi dolazilo do konfuzije kod potrošača.

Dok poslujete u vašem "lokalu", često nećete ni znati da vaš konkurent u svom "lokalu" koristi isti ili sličan naziv kao i vi. Tek kad dođete iz, npr. Leskovca u Novi Sad vidite da neka ćevabdžinica ima isti naziv kao i vaša i da prodaje leskovački ćevap, a vi poslujete već 30 godina i živite u neznanju, ili ste pak nešto čuli o tome, ali bože moj, šta da se radi.

Ili, proizvodite sokove URAN a naknadno saznate da na tržištu postoje sokovi URANA, ali vi vaš znak niste pravno zaštitili, i šta sad tu možete da uradite - NIŠTA. Još ako je vaš konkurent zaštitio svoj znak (robnu marku) URANA, lako bi se moglo dogoditi i da budete tuženi, a bićete srećni ako prođete bez naknade štete i budete sudski samo obavezani da prestanete da svoju robu obeležavate vašim nazivom URAN.

Ili, konačno rešite da vaše sokove URAN probate da prodate u Crnoj Gori, kad na crnogorskoj granici vaša roba bude zaplenjena zato što je vlasnik robne marke URANA iz, recimo Nedođije, saznao za vaš izvoz u Crnu Goru, ali je za razliku od vas, svoj znak zaštitio u Crnoj Gori i ne želi da mu bilo ko sa sličnim nazivom pravi konkurenciju.

Kada vam se ovakve stvari dogode, a nekima i jesu, onda počnete da se pitate: "Pa šta se ovo dešava, kako je to neko zaštitio svoj znak, kako se to i gde radi?". Malo ste se raspitali i odlučili da odrešite kesu i zaštitite vaš znak URAN, kad, ne lezi vraže, ne može!!! Kako, zašto?? Pa opet ste naleteli na vlasnika robne marke URANA, ali on sada, sa stanovišta našeg prava, predstavlja smetnju da vi zaštitite vaš znak URAN i državni organ koji treba da registruje vaš znak URAN, taj vaš znak odbije. Kako to? Pa vlasnik URANA ima ranija prava!!!! Jednostavno.

Ili, rešite da pravite u Kini DVD plejere, kao "srpski" proizvod, i da ih za male pare uvozite i prodajete u Srbiji i okolini. Pitaju Kinezi koji znak da stavimo, a vi im kažete, recimo "SON I", što oni kvalitetno odrade i pošalju vam robu. Ako vaša roba sa znakom "SON I" ne bude zaplenjena na našoj granici i nekako prođe u zemlju i dođe na tržište, može da vam se dogodi da ubrzo dobijete privremenu meru zabrane prodaje, tužbu, a uz to i prekršajnu, a moguće i krivičnu prijavu.

E sad kreće češkanje po glavi i sami sebi postavljate pitanja "Zašto mi se sve ovo dešava?", "Gde sam pogrešio?", "Da li sam mogao da nešto uradim da do ovakvih stvari ne dođe?", "Pa šta sada da radim?".

Da ne biste imali glavobolje i da ne biste sebi postavljali ova pitanja, treba prvo da znate da je u Srbiji, još dakle 1884. godine (pre 130 godina!!!!), donet prvi zakon koji reguliše zaštitu znakova, tačnije donet je "Zakon o fabričkim i trgovačkim žigovima". OK, donet je zakon o žigovima, ali šta je to ŽIG. U pravnoj terminologiji uprošćeno bi se moglo reći da je ŽIG zakonom zaštićeni znak koji njegovom vlasniku daje isključiva prava da taj znak stavlja na svoju robu i daje mu ovlašćenja da svakog drugog spreči da takav isti ili sličan znak stavlja na istu ili sličnu vrstu robe.

Usudio bih se ovde da iznesem svoj skromni sud da zakonski termin ŽIG nija baš najadekvatniji, niti je ikada bio, ali o tome bih kasnije, koga interesuje.

Da se vratimo na temu. Želite da proizvodite sok od jabuke. Firma vam se zove na primer PERSIDA KOMPANI (po babi, i po srpski). Inventivno, nema šta. A kako će da se zove sok? Pa, jednostavno "SOK OD JABUKE". I tako uzmete stvar u svoje ruke, slikate neke lepe, domaće, jabuke i čašu puna vašeg soka pored njih, nađete neki softver i napravite neki jednostavan logo za SOK OD JABUKA (na primer SOK OD JABUKE), i eto, imate ambalažu. Vi ste zadovoljni, a biće vala i kupci. Ili bar tako mislite. Sad tu vašu kreaciju želite da zaštitite. Nekako nađete, recimo na Internetu, kako se štiti ŽIG, popunite formular, platite, ne tako male takse, podnesete nadležnom državnom organu prijavu ŽIGA, i posle nekog vremena dođe vam obaveštenje da se takav znak ne može zaštititi. Vi u čudu. Kako to? Pa videćete kasnije!

(Autor: Predrag Mitrović, osnivač i vlasnik Kancelarije za intelektualnu svojinu "Mitrović IP")

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.