NavMenu

Centralna banka usmjerava 6,5 mil EUR u državni budžet

Izvor: eKapija Četvrtak, 11.04.2024. 15:56
Komentari
Podeli
(Foto: Shutterstock/Robson90)
Centralna banka Crne Gore će, po osnovu dobiti koju je ostvarila u prošloj godini, u budžet Crne Gore uplatiti 6,5 mil EUR, odlučeno je na sjednici Savjeta vrhovne monetarne institucije.

Na sjednici kojom je predsjedavala guvernerka CBCG, Irena Radović, članovi Savjeta su, razmatrajući finansijske izvještaje, konstatovali da je prošla godina bila veoma uspješna sa stanovišta ostvarenih rezultata poslovanja CBCG.

- U prošloj godini ostvarena je istorijski najveća neto dobit od osnivanja ove institucije, u iznosu od 16,3 miliona EUR, uz nepromijenjenu cjenovnu politiku za usluge koje CBCG pruža bankama i drugim učesnicima u platnom sistemu - navodi se u saopštenju.

Kako su objasnili, ovako visoka neto dobit, koja je tri puta veća u odnosu na 2022. godinu, rezultat je snažnog rasta ostvarenih prihoda.

- Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 42 miliona EUR, što je 99,4 odsto više nego u 2022, čemu je dominantno doprinio izuzetno visok rast finansijskih prihoda CBCG, odnosno prihoda od kamata na depozite i kratkoročne hartije od vrijednosti. Ovo je posljedica izrazitog rasta kamatnih stopa na međunarodnim finansijskim tržištima usljed izmjena monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) i kvalitetnog upravljanja međunarodnim rezervama od CBCG - dodaje se u saopštenju.

Prema Odluci o raspodjeli dobiti CBCG za prošlu godinu, koju je danas Savjet usvojio, 50% neto dobiti se raspoređuje u opšte, a deset odsto u specijalne rezerve CBCG, dok se preostali iznos od 6,5 miliona EUR usmjerava u budžet Crne Gore.

- Uključujući ovaj iznos, CBCG je u posljednih pet godina, po osnovu ostvarivanih pozitivnih finansijskih rezultata, preusmjerila 15,4 mil EUR u državni budžet - precizirali su iz vrhovne monetarne institucije.

Uz finansijske izvještaje, članovi Savjeta su razmatrali i izvještaj nezavisnog revizora, u kome je konstatovano da priloženi finansijski iskazi istinito i objektivno prikazuju finansijsko stanje banke na dan 31. decembar prošle godine, rezultate poslovanja i novčane tokove, u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja.

Nezavisni spoljnji revizor nije imao nijednu preporuku na finansijsko poslovanje te instuitucije već treću godinu zaredom.

Na sjednici je, kako su naveli, formiran i Savjetodavni odbor, kao stalno tijelo Savjeta CBCG, na raniju preporuku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koja je data prilikom procjene zaštitnih mehanizama CBCG.

- Strateška uloga ovog tijela, za čijeg je predsjednika imenovan prvi predsjednik Savjeta CBCG, Ljubiša Krgović, jeste da daje preporuke Savjetu u vezi sa politikama i drugim aktima o kojima odlučuje, odnosno koje donosi Savjet CBCG - navodi se u saopštenju.

U cilju usaglašavanja sa izmjenama Zakona o CBCG, Savjet je danas usvojio politike upravljanja operativnim rizikom, bezbjednošću informacija i kontinuitetom poslovanja.

Ova dokumenta usklađena su sa politikama ECB, međunarodnim standardima i dobrom praksom u ovim oblastima.

Takođe je, u cilju usaglašavanja sa izmjenama Zakona o CBCG, Savjet danas donio Odluku o bližim uslovima i načinu davanja kredita kreditnim institucijama u slučaju potreba za likvidnošću.

Odlukom se propisuje da CBCG može dati kredit za likvidnost isključivo solventnoj kreditnoj instituciji i to po kamatnoj stopi u visini prosječne ponderisane efektivne kamatne stope na kredite koje odobravaju kreditne institucije, uvećane za određeni procentni poen.

- S obzirom na to da je većina mjera koje je propisivala Odluka o privremenim mjerama za ublažavanje negativnih uticaja epidemije zarazne bolesti covid-19 i situacije u Ukrajini na finansijski sistem prestala da važi zbog isteka roka na koji su bile donesene, ili zbog same prirode mjera, Savjet je danas donio odluku o prestanku važenja pomenute odluke - dodaje se u saopštenju.

Savjet je usvojio i više izvještaja i to o poslovanju i sprovođenju politike CBCG, o upravljanju međunarodnim rezervama, o poslovanju banaka i pružalaca finansijskih usluga, o radu Odbora za reviziju i druge materijale iz svoje nadležnosti.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.04.2024.  |  Energija, Industrija

U Bijelom Polju planirana izgradnja VE Korita - Na 162 ha biće 11 vjetrogeneratora ukupne instalisane snage 72,60 MW

U bjelopoljskom naselju Korita predviđena je izgradnja vjetroelektrane ukupne instalisane snage 72.60 MW. To se može vidjeti u predlogu urbanističko-tehničkih uslova za izradu tehničke dokumentacije koji su objavljeni na sajtu Vlade, a u cilju realizacije ove investicije. Zahtjev su podnijele podgoričke kompanije Vjetro park Korita, Sistem-MNE i PerMonte. Ukupa površina lokacije na kojoj je predviđena gradnja vjetoparka je cca 162 ha. -

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.