Negativni utjecaji iz eurozone osjete se i u BiH

Gospodarstvo u Europskoj uniji (EU), prema ocjenama stručnjaka, i dalje je u nezavidnoj i neizvjesnoj situaciji, a neka od najvećih europskih gospodarstava pokazuju jasne znakove usporavanja, što će biti nastavljeno i u budućem razdoblju, navodi se u najnovijem izvješću Odjela za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Tu se dodaje kako se dolazi do daljnjeg jačanja fiskalnog pritiska i produbljivanja dužničke krize u pojedinim zemljama eurozone, što se negativno odražava i na gospodarstva izvan eurozone.

Zaraza “fiskalne krize”

Izvješće Svjetske banke je pokazalo kako je takozvana zaraza “fiskalne krize” u EU-u se raširila kako na zemlje u razvoju, tako i na razvijene zemlje, što je usporilo globalni ekonomski rast.

"Kao što je i najavljivano, došlo je do usporavanja gospodarskog rasta u okviru eurozone, a ti negativni utjecaji već su se osjetili na ukupni gospodarski rast u Bosni i Hercegovini u prošloj, a osjetit će se i u 2012. i 2013. godini", prokomentirao je ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH, Duljko Hasić dodavši da je s EU-om naša zemlja vezana preko izvoza te da slabljenje tamošnjeg gospodarstva ima znatnog utjecaja na ekonomska kretanja u BiH.

Hasić tvrdi da je na drastično smanjenje rasta utjecaj imalo smanjenje stranih investicija iz zemalja eurozone, koje su imale “izuzetno mali učinak” i usporile bh. ekonomski rast.

"S druge strane, ekonomske okolnosti iz koje dolaze investicije direktno utječu na slučaj BiH. Naša zemlja je na neki način, s obzirom da se nije pripremila, ignorirala tu činjenicu i došlo je do zastoja i velikih problema", naveo je on.

Ovu konstatacijom da su zemlje okruženja napravile pripremu za negativne učinke potencijalne krize u okviru eurozone objasnio je Hasić koji dodaje da budući da naša zemlja to nije napravila, već sada imamo situaciju kada je došlo do ograničenja izvora financiranja iz okvira bankarskog sektora te su njihove aktivnosti u BiH potpuno smanjene. U dogledno vrijeme, BiH se neće moći osloniti na osobne izvore iz bankarskog sustava i izvore iz eurozone.

Kako objašnjavaju analitičari UNO-a BiH, ukupno promatrano, događaji u drugoj polovici 2011. godine nisu samo usporili europsku i globalnu ekonomsku aktivnost, već su i uvećali strah od nove globalne zaraze. Istovremeno, prema istom izvoru, stanje na financijskim tržištima se popravilo tijekom prva četiri mjeseca 2012. godine. S ciljem smanjenja pritiska financiranja europskih banaka, Europska centralna banka (ECB) je predstavila paket dugoročnih operacija za refinanciranje. Vrijednost ovih operacija dostiže bilijardu eura kako bi se povratilo povjerenje na međubankarskom tržištu i smanjio jaz između EURIBOR-a i EONIA-e.

Makroekonomska analiza dinamike ostvarenog rasta u 2011. pokazala je indikatore koji su nakon prvog tromjesečja uglavnom konstanto slabili prvenstveno uslijed širenja dužničke krize u EU-u i neposrednom okruženju.

"Tijekom promatranog razdoblja (prvih pet mjeseci), vrijednost uvoza i izvoza je snažno fluktuirala. Uvoz je, nakon snažnog pada (-25,34 posto) u 2009., konstanto bilježio pozitivne stope rasta (17,82 posto u 2011. godini). Situacija kod vrijednosti izvoza je nešto drukčija. Nakon snažnog pada (-23,42 posto) u 2009. godini, izvoz je rastao po prosječnoj stopi od više od 26 posto tijekom 2010. i 2011. godine da bi zabilježio pad od 7,17 posto u 2012. godini", spominje se u izvješću UNO-a BiH.

Vanjskotrgovinska razmjena

Obujam vanjskotrgovinske razmjene je tako porastao za 19,63 posto tijekom prvih pet mjeseci 2011. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je isti pokazatelj za prvih pet mjeseci 2012. godine manji za skoro dva posto.

Vrijednost koeficijenta pokrivenosti uvoza izvozom se kretao oko prosječne razine nešto ispod 50 posto ili, točnije, u rasponu od 41,75 posto u 2008. do 56,45 posto u 2011. godini, dok njegova vrijednost iznosi 51,79 posto za prvih pet mjeseci tekuće godine.