NavMenu

Da li nam marketinški stručnjaci čitaju misli? - eKapija istražuje: Šta je neuromarketing i koliko se koristi u okruženju

Izvor: eKapija Utorak, 12.03.2024. 08:57
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Rasulov/shutterstock.com)Ilustracija
Da li vam se dogodilo da zaplačete uz reklamu? Da li se, pak, desilo da dok gledate ekonomsko-propagandni program (nekada popularni EPP), tačno možete da osjetite miris bakine supe, mekoću omiljene deke na starom kauču ili se vratite u djetinjstvo? Ukoliko jeste, znači da su marketinški stručanjci posao uradili dobro. Reklame zaista postaju sve sofisticiranije i kompleksnije, a jedan od razloga može biti i neuromarketing, relativno nova grana marketinga koja kombinuje znanja iz neuronauke i kognitivnih nauka. Neuromarketing je jedan od pristupa marketingu koji koristi saznanja o ljudskom ponašanju i emocijama kako bi bolje razumeo potrošače i iskoristio ta saznanja za unapređenje marketinških strategija. Proučava kako ljudi reaguju na oglase, brendove ili određene proizvode, objašnjavaju za eKapiju stručnjaci iz ove oblasti.

- Neuromarketing predstavlja primjenu principa neuronauke u cilju razumijevanja ponašanja potrošača. To podrazumijeva korišćenje savremenih tehnologija za snimanje moždanih aktivnosti, praćenje pokreta oka i biometriju, kako bi se razumio podsvjesni odgovor osobe na različite marketinške stimuluse - objašnjava profesorka Fakulteta organizacionih nauka Marija Jović, koja već dvije godine na ovom fakultetu drži predmet Neuromarketing. Na ovom fakultetu neuromarketing izučava se već više od 10 godina.

Dodaje i da je u dosadašnjoj praksi više puta potvrđen stav čuvenog Dejvida Oglvija da ljudi često "ne misle o tome kako se osjećaju, ne govore onako kako misle i ne rade onako kako govore" i da to ne rade namjerno, već zbog dominacije podsvjesti u donošenju većine odluka.

- Ljudi nisu u mogućnosti da dešifruju svoju podsvjest, pa su metode tradicionalnih istraživanja ponašanja potrošača u velikoj mjeri nepouzdane. Primjenom savremenih metoda mjerenja određenih fizioloških aktivnosti možemo sa velikom sigurnošću otkriti koji su to elementi proizvoda ili komunikacije na koje će ljudi pozitivno reagovati - kaže profesorka.

U Srbiji postoje i agencije koje nude usluge povezane sa neuromarketingom.

Dalibor Šumiga, osnivač je i CEO digitalne agencije Promosapiens, specijalizovane za bihejvioralni marketing, marketing kupaca, bihejvioralni dizajn i neuromarketing, a Jelena Stevanović dugogodišnji je Country leader ove agencije u Srbiji.

- Neuromarketing je grana marketinga koja počiva na mjerenju podsvjesne reakcije. Znači, na reakcijama na koje ne možete svjesno uticati. Primjenjiv je u svim oblastima zato jer se temelji na razumijevanju ljudskog ponašanja. Od društvenih pitanja, pa do toga koju čokoladu ili automobil ćete izabrati, ljudska podsvjest ima ključnu ulogu, a time automatski i neuromarketing - navodi Dalibor Šumiga, osnivač i CEO agencije Promosapiens.

Svoju priču pokrenuli su usred pandemije, na proljeće 2020. godine.

- Najbolje od svega, pokrenuli smo projekat u trenutku kad smo čuli da je agencija koja je dotad pokušavala prodati neuromarketinške usluge u Srbiji propala. Na tržište smo donjeli validna mjerenja i vrhunsku opremu i ekspertizu. Prije 2020. radila su se povremeno istraživanja u Srbiji, ali bilo je tu mnogo šarlatanstva i namiještanja podataka. To nije naš stil rada pa smo donekle i čekali da se raščisti ta loša poslovna praksa. Klijente nažalost ne mogu navesti jer većina njih je u komercijalnom sektoru i nije im u interesu da konkurencija zna šta su radili. Korišćenje neuromarketinških alata i praksi je isto bitan dio strateškog planiranja i takmičenja sa konkurencijom. Znati unaprijed nešto što konkurencija ne zna o podsvjesnom ponašanju kupaca je velika poslovna prednost, pogotovo jer najčešće u testiranjima radimo i uporedni test proizvoda našeg klijenta i njegove konkurencije - kaže Šumiga.

Šumiga navodi da je najbitnija prednost neuromarketinga preciznost.

- U biznisu vas pogrešna odluka može koštati milone i zato ne možete priuštiti taj luksuz da se oslanjate na faktor sreće ili da nagađate šta kupci zaista vole. Druga prednost je ta da doslovno mjeri sve što je vezano uz ljudsko ponašanje i percepciju - kako vam se sviđa neka reklama, neki online sadržaj, osoba, komad odjeće, automobil, miris parfema, ukus hrane pa čak i politička poruka - navodi Šumiga.

Nemanja Nedeljković, Senior Account Manager u agenciji Digitizer objašnjava da se neuromarketing može primijeniti u gotovo svakoj industriji gdje je važno razumjeti i uticati na ponašanje potrošača putem emocionalnih faktora.

- Posebno se ističe u oblastima oglašavanja, brendiranja, dizajna (proizvoda, ambalaže, web stranica, e-trgovine), kao i pri određivanju cijena usluga/proizvoda i tokom procesa kupovine. Najkorisniji je kod proizvoda tj. robe široke potrošnje - navodi Nedeljković.

Ilustracija (Foto: oriontrail/shutterstock.com)Ilustracija
Djelotvorno, ali skupo?

Kao najveći izazov neuromarketinga, naši sagovornici ističu cijenu.

- Najčešće se spominje cijena, iako smo se mi potrudili da neuromarketing cjenovno približimo uslovima u našem regionu - navodi Šumiga.

Nedeljković ističe da je potrebno posebno obratiti pažnju na složenost čitavog procesa, a saglasan je i da cijena može biti ograničavajući faktor.

- S obzirom da metode prikupljanja informacija uključuju razne tehnologije mjerenja, poput praćenja oka, mjerenja pulsa i ritma disanja, glavni nedostatak je sama složenost procesa. Neurozdravstveni podaci zahtijevaju složenu interpretaciju. Teško je uspostaviti jasnu vezu između odgovora ispitanika i određenih marketinških signala, a rezultati mogu biti otvoreni za različite interpretacije. Tehnologija i oprema potrebna za sprovođenje ovakvog istraživanja su skupe, što predstavlja veliki finansijski izazov za srednje i male kompanije. Ova istraživanja se često sprovode u laboratorijskim uslovima, i pitanje je koliko je to primjenjivo na stvarne situacije u realnom vremenu - kaže Nedeljković.

I profesorka FON-a smatra da su troškovi najveći izazov.

- Rekla bih da u neuromarketingu nema nedostataka, ali ima izazova koji se uglavnom odnose na troškove za sprovođenja neuromarketinških istraživanja. Tehnologija je skupa i neprestano se unapređuje, pa su neophodna ozbiljna ulaganja u opremu i znanje stručnjaka koji sprovode takva istraživanja. Svakako, ova ulaganja su nerijetko zanemariva u odnosu na potencijalne troškove poslovnih promašaja - navodi Jović.


Treba li da se plašimo neuromarketinga?

U pogledu etičkih dilema postoje brojne polemike, objašnjava profesorka Jović i dodaje da je svaka inovativna ideja i tehnologija u svojim početnim fazama nailazila na određenu odbojnost kod ljudi.

- Ovdje se od kompanija očekuje da neuromarketing, kao i druge poslovne aktivnosti usmjere ka interesima potrošača, odnosno ka kreiranju proizvoda koji će im biti korisniji i dopadljiviji od konkurentskih i promotivnih kampanja koje će biti zanimljivije i privlačnije. Svakako, iskustvo nam govori da se ne može se uvijek računati na etičnost kompanija, pa je neophodno kreirati i odgovarajući zakonski okvir, kako bi se zaštitili interesi potrošača - kaže Jović.

Da etičke dileme postoje, smatra i Nedeljković i dodaje da je zbog toga važno naglašavati transparentnost čitavog procesa.

- Ako kompanije koriste dubinsko razumijevanje reakcija potrošača, može doći do manipulacije emocijama. Neuromarketing može identifikovati koje vrste marketinških signala izazivaju određene emocije (upotreba određenih boja, tonova glasa). Ovo može izazvati kod potrošača reakcije kao što su strah, saosjećanje, radost... Ako se ove tehnike koriste kako bi potrošače naveli na odluke koje inače ne bi donjeli, to može izazvati etičke dileme. Ključno je da se neuromarketing primjenjuje odgovorno, uz poštovanje etičkih standarda. Umjesto straha, važno je naglašavati transparentnost cijelog procesa - navodi.

Nema mjesta strahu i manipulaciji, navodi i Šumiga.

- Priče o čitanju misli i manipulaciji ljudskim mozgom su čista glupost. Neuromarketing samo mjeri ono što se već događa u glavi osobe. Ne može uticati na te procese. Potrebno je shvatiti da ako vi ne volite određeni proizvod, ništa na svijetu vas neće natjerati da ga kupite. Kad bi neuromarketing mogao manipulisati ljudima, mislim da bi ga prvo koristili roditelji da im djeca zavole školu i počnu jesti brokoli - kaže Šumiga.

Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Gerd Altmann)Ilustracija
Neuromarketinga ima u Srbiji

Neuromarketing nije strani pojam u poslovnom svijetu u Srbiji i kompanije koje žele mudro da vode svoje poslovanje i razumiju potrebe svojih klijenata/kupaca ga redovno koriste, kaže Dalibor Šumiga, CEO agencije Promosapiens.

Da su određeni procesi neuromarketinga prisutni u Srbiji, smatra i Nedeljković iz agencije Digitizer, ali dodaje da je to u manjem procentu nego u SAD-u i Zapadnoj Evropi.

- Sama istraživanja su skupa, pa tako samo veliki broj velikih kompanija i mali broj srednjih kompanija ima mogućnost da ih prati. Određene marketinške kompanije u Srbiji su počele primjenjivati ovu metodu od 2015. godine. Koristile su metode EEG snimanja mozga i praćenje pokreta očiju s ciljem mjerenja nesvjesnih reakcija potrošača na različite TV reklame i brendove. Velike kompanije i globalni brendovi koji posluju u Srbiji u određenoj mjeri koriste metode neuromarketinga. Takođe primjećuje se sveprisutna upotreba neuromarketinga kod marketinških kampanja koje su emocionalno usklađene sa važnim datumima, praznicima ili događajima - kaže Nedeljković.

Da je neuromarketing zastupljeniji u nauci nego u praksi, smatra profesorka Jović. Na Fakultetu organizacionih nauka, neuromarketing se, kaže izučava više od 10 godina, a od prije dvije godine postoji i predmet Neuromarketing na master studijama, koji je do sada položilo preko 100 studenata.

- Kada su u pitanju kompanije urađeno je nekoliko manjih, ali veoma zanimljivih neuromarketinških istraživanja. Međutim, kompanije još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri upoznate sa mogućnostima neuromarketinga i nemaju neophodne kapacitete za primjenu u svom poslovanju. Svakako, uvjerena sam da će se to sa vremenom značajno promijeniti - zaključuje naša sagovornica.

Ivana Žikić

Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.04.2024.  |  Energija

Obnovljivi izvori energije budućnost energetskog sektora u Bosni i Hercegovini

Drugog dana Energetskog samita 2024 na dva panela se diskutiralo o dvije važne teme iz oblasti obnovljivih izvora energije. Na panelu pod nazivom "Investiranje u postrojenja na obnovljive izvore energije", naglasak je stavljen na izazove i mogućnosti ulaganja u postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i mogućnosti trgovine električnom energijom u Bosni i Hercegovini. Također se govorilo i o razvojnim projektima obnovljivih

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.