Vlastimir Golubović, predsjednik PKCG - Održati postojeći nivo investicija i podržati djelatnosti koje daju najbrže rezultate u povećanju domaće proizvodnje

Covid-19 kriza ukazala je na značaj diversifikacije privredne aktivnosti u cilju unapređenja otpornosti države na eksterne šokove, zbog čega treba stvarati pretpostavke za podršku ulaganjima i definisati dodatne mjere za oporavak preduzeća, smatra predsjednik Privredne komore (PKCG), Vlastimir Golubović.

On je, govoreći o ključnim mjerama koje bi trebalo preduzeti za oporavak privrede, kazao da je potrebno raditi i na održavanju nivoa postojećih investicija, te dodatno podržati djelatnosti koje mogu dati najbrže rezultate sa stanovišta povećanja domaće proizvodnje i rasta konkurentnosti.

- Tu se prije svega misli na sektore informacionih tehnologija, poljoprivrede i ribarstva, prerađivačke industrije, energetike, rudarstva i saobraćaja - rekao je Golubović u intervjuu agenciji Mina-business.

On smatra da je u zavisnosti od razvoja epidemiološke situacije, potrebno razmotriti mogućnost nastavka subvencija za zarade u ugroženim sektorima i osloboditi privredne subjekte obaveze plaćanja poreza na nepokretnosti ili je umanjiti, ukoliko je bilo zabranjeno ili ograničeno obavljanje djelatnosti u prethodnom periodu, što su određene lokalne samouprave i učinile.

- Takođe, potrebno je stvoriti uslove za nesmetanu implementaciju trećeg paketa mjera podrške turističkoj privredi, posebno u dijelu odobravanja kredita za likvidnost i obrtna sredstva kod Investiciono-razvojnog fonda (IRF) i poslovnih banaka, uz subvencionisanje kamatne stope u grejs periodu, te odobravanje subvencija na kamate pri reprogramu kredita - rekao je Golubović.

Prema njegovim riječima, imajući u vidu još neizvjesnu epidemiološku situaciju za očekivati je da će kriza usloviti potrebu definisanja dodatnih mjera usmjerenih na održavanje poslovne aktivnosti i likvidnosti preduzeća, te njihov oporavak u srednjem roku.

- Oporavak ekonomije i dostizanje rezultata koji su ostvarivani u periodu prije pandemije potrajaće vjerovatno duže od jedne godine, ali će biti znatno ohrabrujuće kada trend oporavka otpočne, što će povećati optimizam i napor privrede za brži rast. Strukturne reforme ključne su za oporavak i makroekonomsku stabilizaciju stoga moraju biti u fokusu definisanja budućih politika - naveo je Golubović.

On je podsjetio da je kriza izazvana pandemijom virusa Covid-19, koja ima dalekosežne posljedice na globalnu ekonomiju, zatekla zemlju na putu dinamičnog ekonomskog i sveukupnog razvoja.

- Zatvaranje međunarodnih granica radi sprečavanja širenja epidemije dovelo je do poremećaja lanaca snabdijevanja, nestabilnosti na finansijskim tržištima i značajnog pada ekonomske aktivnosti, posebno u sektorima turizma, saobraćaja i trgovine. Kakav je negativan uticaj pandemija imala na ekonomska kretanja u našoj zemlji govori podatak da je u drugom kvartalu zabilježen pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 20,2% - rekao je Golubović.

Kao posljedica slabljenja privredne aktivnosti, evidentne su promjene i na tržištu rada. Prosječan broj zaposlenih za deset mjeseci prošle godine manji je 12%.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) registrovana stopa nezaposlenosti na kraju novembra prošle godine iznosila je 20,3% i veća je 4,1 procentni poen u odnosu na isti period 2019. godine. Na evidenciji Zavoda je ukupno 47,05 hiljada nezaposlenih, što je u odnosu na isti period 2019. godine više 24,3%.

- Privatna potrošnja, kao jedna od glavnih determinanti ekonomskog rasta, zabilježila je pad u drugom prošlogodišnjem kvartalu 15,6% usljed značajnog smanjenja prihoda od turizma, zaposlenosti i zarada, kao i povećanja štednje zbog neizvjesnosti izazvane krizom. Povećana ekonomska neizvjesnost usporila je ili odložila investicione aktivnosti, a za deset mjeseci zabilježen je pad priliva stranih ulaganja 16,9% - precizirao je Golubović.

Kriza se, kako je naveo, odrazila na privredu u cjelini, a najviše na uslužne djelatnosti, imajući u vidu uticaj pandemije koronavirusa na turistički promet. Najpogođeniji sektori su turizam i transport, koji bilježe pad prihoda od 88%, odnosno 30,5%, dok je promet u trgovini na malo manji 18,3%.

- Privreda je suočena sa teškoćama u održavanju poslovanja zbog pada produktivnosti uslovljene smanjenom tražnjom. Pad prihoda, a time i likvidnosti, rezultirao je otežanim izmirivanjem tekućih i dugoročnih kreditnih obaveza, te rastom broja blokiranih preduzeća i ukupnih dugova. Otežana je nabavka robe i repromaterijala, usljed graničnih procedura na suzbijanju širenja infekcije, a tokom perioda u kojem su granice bile zatvorene bio je veoma izražen nedostatak radne snage, posebno u sektoru građevinarstva - smatra Golubović.

On je, govoreći o ulozi PKCG u donošenju paketa mjera Vlade za podršku privredi, kazao da Komora, od pojave koronavirusa u zemlji, u kontinuitetu prati dešavanja u privredi i izazove sa kojima se suočavaju privredni subjekti.

- U aprilu, maju i septembru realizovali smo istraživanja čiji je cilj bio da se identifikuju najveći izazovi u poslovanju, kao i očekivanja privrednika u narednom periodu. Komora je imala aktivnu ulogu u kreiranju mjera podrške ekonomiji. Rezultati pomenutih istraživanja, kao i informacije dobijene u neposrednoj, svakodnevnoj komunikaciji sa članicama, predstavljali su osnovu za formulisanje predloga mjera, koji su upućeni donosiocima odluka, u cilju iznalaženja optimalnih rješenja za očuvanje privredne aktivnosti - rekao je Golubović.

Pored toga, Komora je organizovala rad Call centra čiji je osnovni zadatak bio informisanje i pojašnjavanje privrednim subjekatima mjera koje je uvodilo Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT).

- Suočavajući se sa posljedicama Covid-19 krize, Vlada je pokazala visok stepen uvažavanja zahtjeva privrede, što se prepoznaje kroz tri seta usvojenih mjera. One su bile adekvatne datom trenutku i usmjerene na očuvanje likvidnosti privrede i radnih mjesta - rekao je Golubović.

On je podsjetio da je prvim paketom mjera obezbijeđena povoljna kreditna podrška privredi kod IRF-a, uveden je moratorijum na kredite kod finansijskih institucija, a država je odložila naplatu poreza, doprinosa i rente.

- Drugim paketom mjera stvorene su pretpostavke za očuvanje privrede i životnog standarda građana. Subvencijama za bruto zarade zaposlenih i stimulansima za nova zapošljavanja, pružena je direktna podrška preduzećima - dodao je Golubović.

Sva preduzeća kojima je zbog suzbijanja pandemije bio zabranjen rad, izuzeta su od plaćanja fiksnog dijela računa za električnu energiju u aprilu, maju i junu.

- Obezbijeđen je ažurniji povraćaj poreza na dodatu vrijednost (PDV) od Poreske uprave i Ministarstva finansija, i produžen je rok carinske garancije za odloženo plaćanje carinskog duga, sa 30 na 60 dana. U okviru drugog paketa državne pomoći za poljoprivredu i ribarstvo planirana su izdvajanja vrijedna 17 mil EUR - naveo je Golubović.

U trećem paketu socio ekonomskih mjera podrške privredi i građanima za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa, fokus je stavljen na stvaranju adekvatnog ambijenta za oporavak privrede, uspostavljanje ekonomskih aktivnosti na nivo prije krize i dalji razvoj.

- Ovim paketom redefinisane su pretpostavke drugoročnog razvoja, sa posebnim fokusom na IT sektor, turizam, poljoprivredu i industriju, uključujući energetiku, a sve u cilju diversifikacije domaće proizvodnje - rekao je Golubović.

Privredna komora će nastaviti da analizira aktuelno poslovanje i daje preporuke za unapređenje poslovnog ambijenta i kreiranje novih mjera pomoći i podrške privredi.

Golubović je, odgovarajući na pitanje koji su najveći rizici po crnogorsku privredu u ovoj godini, kazao da je opravdano očekivanje da će ova godina biti u trendu rasta privrednih parametara, ali još ima puno nepoznanica u vezi sa rokom i intenzitetom pandemije u državi i svijetu, intenzitetom restriktivnih zdravstveno-sanitarnih mjera, te nivoom poremećaja na strani tražnje i ponude.

- Najveći uticaj, u smislu brzine oporavka ekonomije u ovoj godini, ima uspostavljanje avio-linija domaćih i stranih avio-prevoznika prema Crnoj Gori i dolazak održivog broja turista tokom sezone, kako iz regiona, tako i sa drugih emitivnih tržišta. Od toga zavisi i potražnja za domaćim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima - ocijenio je Golubović.

Raspoloživost kredita za privredu, potencijalno povećanje kamatnih stopa, završetak i pokretanje novih infrastrukturnih radova, posebno imajući u vidu potrebu jačanja zdravstvenog sistema, koje može biti na uštrb kapitalnih investicija planiranih dugoročnim planom razvoja, predstavljaju, kako je naveo, faktore koji imaju značajan indirektni uticaj na privrednu aktivnost.

- U pogledu strukturnih reformi, glavni izazovi koje postavlja pandemija Covid-19 u ovoj godini su povezani sa jačanjem sektora javnog zdravstva, očuvanjem zaposlenosti i poboljšanjem socijalne zaštite, unapređenjem poslovnog okruženja i pružanjem podrške privatnom sektoru - naveo je Golubović.

On je, ocjenjujući saradnju sa novom Vladom, kazao da Komora više od devet decenija na organizovan način radi na promovisanju nacionalne privrede i ostvarivanju interesa i ciljeva cjelokupne poslovne zajednice.

- Partnerski odnos Komore sa Vladom rezultira brojnim benefitima za privredu. Komora realizuje brojne aktivnosti koje su usmjerene na unapređenje poslovnog ambijenta, definisanje mjera ekonomske politike, donošenje propisa iz oblasti privrede i unapređenje konkurentnosti ekonomije - rekao je Golubović.

On je naveo da očekuje da će novoizabrana Vlada, u interesu cjelokupne privrede, nastaviti sa mjerama podrške radi ublažavanja ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom.

- Vjerujemo da će posebna pažnja biti posvećena realizaciji mjera iz trećeg paketa u cilju što bržeg oporavka privrede i uspostavljanju ekonomskih aktivnosti koje će voditi ka dugoročnom održivom razvoju - smatra Golubović.

U narednom periodu je, kako je ocijenio, neophodno i dalje raditi na formiranju podsticajnijeg regulatornog okvira koji će unaprijediti predvidljivost i sigurnost poslovanja, te obezbijediti bolju poziciju Crne Gore na listama konkurentnosti renomiranih međunarodnih organizacija, a u cilju kreiranja ambijenta koji će stimulativno djelovati na strane investitore.

- Vjerujemo da će se saradnja na unapređenju poslovnog ambijenta nastaviti i sa novom Vladom, jer je to u najboljem interesu privrede i društva u cjelini - zaključio je Golubović.