Bez topova za snijeg ne smijemo čekati narednu sezonu - Razviti staze za nordijsko skijanje, prepoznati ključnu ulogu žičara i ski liftova

U sjenci izuzetno loše zimske sezone, turistički poslenici na sjeveru Crne Gore suočavaju se s izazovima zbog nedovoljno razvijene infrastrukture i nedostatka vještačkog osnježavanja. Potpredsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Luka Bulatović prepoznaje potrebu za hitnim inovativnim koracima da bi se revitalizovao zimski turizam.

Uprkos bogatstvu naših prirodnih resursa, Bulatović ističe da turistički potencijal Crne Gore nije ograničen samo na tradicionalna skijališta. Nordijsko skijanje, langlauf, turno skijanje i vožnja motornim sankama predstavljaju neiskorišćene mogućnosti koje bi mogle obogatiti turističku ponudu. Ključni faktor za ostvarivanje ovih potencijala je infrastrukturna podrška, koju je potrebno ostvariti kroz zajednički napor i inovacije.

Bulatović kaže da smo za lošu organizaciju zimskog turizma svi krivi, jer kod nas u Crnoj Gori ne možemo sjesti za jedan sto.

- Svi se pravimo da smo najpametniji. Znači, neko jednostavno ima taj nivo da ne želi, ako dođe na neku poziciju, da čuje šta misle drugi ljudi. Drugi misli da su njegove ideje najbolje i tako dalje. Ovo su riječi koje odražavaju trenutno stanje. Stvaranje zajedničkog tijela, možda u obliku radne grupe s predstavnicima relevantnih sektora, ključno je za postizanje saglasnosti i zajedničkog cilja. Samo zajedničkim naporima može se izbjeći podjela i omogućiti integrisani pristup razvoju organizovanog zimskog turizma. Samo zajedno možemo pronaći inovativna rješenja i stvoriti okruženje u kojem će zimski turizam cvjetati - tvrdi Bulatović.

Kao profesionalni skijaš, nudi sveobuhvatan pristup rješavanju problema kako bi Crna Gora postala značajna destinacija ne samo za ljubitelje skijanja, već i za one koji traže raznovrsne zimske aktivnosti.

- Da bismo imali organizovanu zimsku sezonu, moramo razviti staze i organizovati infrastrukturu, jer zimska sezona nijesu samo skijališta, nego i drugi sadržaji poput nordijskog, langlauf, turno skijanja, vožnje motornim sankama i tako dalje. Za sve to trebaju da se urede staze i objekti, gdje se može odmoriti ili prespavati. Sve to ne iziskuje prevelika sredstva, samo treba volja i znanje. Na taj način, Crna Gora bi mogla biti, pored vještačkog osnježavanja, destinacija za sve druge sadržaje koje mogu ponuditi naše planine kao veliki resurs - objašnjava Bulatović.

On smatra da treba, pod hitno, formirati radnu grupu, koja će konsolidovati svoje redove, kako bismo izbjegli dolazak naredne zimske sezone bez vještačkog osnježavanja već u decembru. Nužno je poduzeti brze korake, raspisati tendere i završiti ih da bismo ozbiljno na tržištu "postavili" Crnu Goru kao zimsku turističku destinaciju.

- Svi smo svjesni da je 70% teritorije Crne Gore kontinentalno, s planinskim vrhovima koji dosežu preko 2.000 metara nadmorske visine. U poređenju sa drugim evropskim destinacijama, poput Slovenije, Hrvatske i drugih regija, pokazuje se da smo zanemarili ozbiljnost našeg zadatka da se posvetimo organizovanom zimskom turizmu. Na primjer, skijalište Kranjska Gora u Sloveniji, koje se nalazi na visini od 780 metara, niže je od Kolašina koji ima 980 metara nadmorske visine. Mariborsko Pohorje i hrvatsko Šljeme, oba na 500 metara nadmorske visine, trenutno uspješno sprovode skijaške aktivnosti, čak organizuju svjetski kup za žene u skijanju. Ovo ukazuje na to da je potrebno ozbiljno shvatiti našu odgovornost kao cijelog regiona i posvetiti se organizovanom zimskom turizmu. Važno je naglasiti da bi sezonu trebalo planirati tako da počne 1. decembra i završi se sredinom aprila - ukazao je Bulatović, dodajući da su infrastrukturni projekti ključni da bi se stvorilo okruženje u kojem će zimska sezona u Crnoj Gori biti organizovana, održiva i privlačna.

- Važno je prepoznati ključnu ulogu žičara i ski liftova, kao temelja infrastrukture koja omogućava pristup planinskim regijama. Ovi sistemi ne služe samo skijašima, već igraju ključnu ulogu u stvaranju pristupačnog puta za različite ljubitelje prirode, sporta i rekreativaca. Žičare i ski liftovi postaju ključna veza s planinama, pružajući neophodnu podršku hajkerima, biciklistima, zaljubljenicima u turno, nordijsko skijanje, šetače s krpljama i entuzijaste slobodnog skijanja. Oni su doslovno put koji nas vodi do određenih aktivnosti na snijegu i igraju ključnu ulogu u postizanju cilja za organizovani zimski turizam. Osim infrastrukture žičara, važno je stvoriti okruženje koje podstiče različite aktivnosti. To uključuje postavljanje čistih staza koje vode do određenih tačaka, gdje posjetioci mogu pronaći kućice za presvlačenje, opremu i dobiti vodiča. Ova infrastruktura ključna je za privlačenje raznovrsne publike i omogućava ljudima da uživaju u zimskim aktivnostima bez gubitka cijelog dana na putu do određenih područja - objasnio je Bulatović, naglašavajući da ako želimo turistu zadržati na nekoliko dana, onda dodatne usluge postaju nužne.

- Ovo uključuje izgradnju restorana, ugostiteljskih objekata i planinskih kuća s adekvatnim smještajnim kapacitetima. Bez prateće infrastrukture, teško je ostvariti potpuni potencijal zimskih aktivnosti i napraviti Crnu Goru atraktivnom destinacijom tokom zime - istakao je Bulatović.

U crnogorskim planinama vidi ogroman potencijal koji, nažalost, ostaje nedovoljno iskorišćen zbog nedostatka infrastrukture i inicijativa lokalnih vlasti.

- Na primjer Pivske planine, posebno Pivska i Jezerska visoravan, nude nevjerovatan pejzaž i mogu postati ključni doprinos ozbiljnoj turističkoj sezoni. Nažalost, trenutno tamo nema otvorenih ugostiteljskih objekata, niti smještajnih kapaciteta, što ograničava pristup turistima. Zatim Prokletije, Komovi, Bjelasica, Durmitor, Sinjajevina, Vučje - sve ove planine imaju potencijal da značajno prošire sezonu, ali su nedovoljno prepoznate od strane lokalnih opština, koje nijesu uočile značaj stvaranje privremenih objekata na tim stazama, ne pružajući podršku razvoju infrastrukture - poručuje Bulatović.

Bulatović ističe da postojeće staze ostaju prazne jer su dostupne samo pojedincima, koji su profesionalno posvećeni tim sportovima, dok ostatak populacije nema pristup ili potrebne usluge. Apeluje se na lokalne vlasti da pruže podršku, omogućavajući da ove staze postanu dostupne svima.

- Posebnu pažnju treba posvetiti nordijskom i turnom skijanju, s naglaskom na potrebu za odmorom i podršku instruktora, ističući da je za uspješno savladavanje osnovnih koraka potrebno nekoliko dana. Radi se o skupom sportu. Turno skijaši nose skupocjenu opremu, uključujući cipele koje često koštaju više od alpskih skija. Ova oprema omogućava im kombinaciju hodanja i skijanja, a posebno važnu ulogu igra koža, koja se stavlja na skije, kako bi se izbjeglo klizanje tokom uspona. Osim visokih troškova, turno skijaši moraju posjedovati kvalitetnu opremu koja omogućava kretanje bez znojenja, uključujući rezervnu odjeću i vreće za spavanje. Jedan od ključnih problema je nedostatak ozbiljnih planinskih kuća na vrhovima. Odsustvo ovih objekata ograničava turno skijaše, jer nema adekvatnih mjesta za sklonište ili odmor u slučaju promjene vremena ili iznenadnih nepogoda tokom ture - napominje Bulatović.

On ističe da je potrebno razviti staze za nordijsko skijanje s različitim težinama kako bi privukle raznoliku publiku, uključujući i profesionalce.

- Neiskorišćeni potencijal zimskog turizma često je rezultat nedostatka zajedničkog djelovanja i saradnje. Umjesto sinergije, suočavamo se s izazovom da se pojedinci često fokusiraju na vlastite ideje, ne dopuštajući prostor za raznovrsna mišljenja i saradnju. Uvjeren sam da zajedničkim radom možemo postići više. Postoji mnogo destinacija širom svijeta s obiljem snijega koje nijesu isključivo skijališta. Finska i Norveška su postigle izvanredne rezultate u organizaciji tura s motornim sankama, haskima, psećim zapregama, te pružanjem jedinstvenih iskustava, kao što je noćenje u ledenim hotelima. Takođe, naglasak na nordijskom skijanju, langlaufu i drugim aktivnostima dodatno obogaćuje turističku ponudu. Primjeri saradnje s renomiranim automobilskim brendovima poput Audija, Mercedesa i BMW-a, koji ulažu veliki novac za reklamu na svjetskim ski kupovima, pokazuju kako se može privući pažnja i podstaći interes za zimski turizam na drugačiji način - objasnio je Bulatović.

Po njegovim riječima, potrebni su hitni i inovativni koraci kako bismo privukli posjetioce tokom cijele godine. Jedan od ključnih elemenata, koji bi revolucionirao zimsku turističku ponudu, je implementacija sistema vještačkog osnježavanja.

- Žabljak već posjeduje određenu infrastrukturu koja omogućava brzu integraciju vještačkog osnježavanja. S obzirom na postojanje vještačkog jezera, trafostanice, te već izgrađenih objekata, stvaranje samo jedne staze s vještačkim snijegom na ovom području je brzo izvodljivo. Investicija od oko 15.000 eura za cjevovod, top ili žirafu može značiti revoluciju - kazao je Bulatović.

Značajno je naglasiti da se, kako je istakao, ne mora obuhvatiti cijela planina, već samo jedna staza kako bi posjetiocima bio garantovan snijeg od početka decembra.

- Gondola, koja vodi do Savinog kuka, ne samo da bi pružila izvanredno izletište s predivnim pogledom, već bi i produžila dane boravka na Žabljaku. Osim toga, zamisao o gondoli, koja povezuje Pivsko jezero s Pivskom planinom, otvara vrata za cjelogodišnje turističke aktivnosti - smatra Bulatović.

Bulatović apeluje na zajednički napor svih, uključujući opštine, privatni sektor i državne institucije, kako bi se stvorila nova vrijednost za crnogorski zimski turizam. Vjeruje da su projekti poput razvoja gondola, staza za nordijsko skijanje i vještačkog osnježavanja ključni za dugoročni uspjeh. Poziva na ujedinjenje i zajednički rad kako bi se iskoristilo bogatstvo planinskih resursa Crne Gore i stvorila cjelogodišnja turistička destinacija.

Ključna poruka upućena je opštinama i resornom ministarstvu da prepoznaju viziju pojedinaca koji imaju ideje za unapređenje zimskog turizma. Prijedlog je da lokalne vlasti sarađuju s vizionarima kako bi kreirali projekte, koji će privući privatne investitore, stvoriti nove vrijednosti i potaknuti razvoj zimskih sadržaja i sportova.