Crna Gora nedovoljno iskorišćava svoje resurse u proizvodnji hrane - Obrađujemo samo 3,8% raspoloživog poljoprivrednog zemljišta

U Crnoj Gori obrađuje se samo 3,8% ukupnog raspoloživog poljoprivrednog zemljišta, pokazuju podaci do kojih je došla Pobjeda.

U Ministarstvu poljoprivrede smatraju da su glavni razlozi neobrađenog i nekorišćenog poljoprivrednog zemljišta u Crnoj Gori usitnjenost parcela, intenzivna urbanizacija i napuštanja poljoprivredne prakse u ruralnim područjima, kao i veliki udio pašnjaka, kao manje produktivne kategorije, u ukupnoj površini poljoprivrednog zemljišta.

Jedan od najpoznatijih i najvećih crnogorskih proizvođača povrća Veselin Jovović iz bjelopavlićkog sela Jelenak upozorio je da bi se, zbog enormnog rasta cijena vještačkog đubriva i naftnih derivata, zemljište u narednom periodu moglo još manje obrađivati. On traži pojačanu podršku Vlade i stimulisanje poljoprivrednika koji žele da privedu namjeni zapuštena poljoprivredna zemljišta.

- Korišćeno poljoprivredno zemljište u 2019. godini iznosilo je 257,46 hiljada hektara. Kada se posmatra struktura korišćenog poljoprivrednog zemljišta (okućnice, oranice, voćnjaci, vinogradi, rasadnici, livade i pašnjaci), učešće livada i pašnjaka u ukupno korišćenom poljoprivrednom zemljištu iznosi skoro 95 odsto, dok sve ostale kategorije iznose skupa oko pet odsto - kazali su iz Ministarstva poljoprivrede.

Iz tog vladinog resora su naveli da, prema podacima dobijenim u anketnom istraživanju o strukturi poljoprivrednih gazdinstava, u 2016. godini, Crna Gora posjeduje 334.048,8 ha ukupnog raspoloživog poljoprivrednog zemljišta.

Na osnovu tih prethodno navedenih podataka ispada da u Crnoj Gori oranice, okućnice, voćnjaci, vinogradi i rasadnici čine samo 3,8% ukupnog raspoloživog poljoprivrednog zemljišta.

- U prosjeku poljoprivredno gazdinstvo posjeduje 5,8 ha korišćenog poljoprivrednog zemljišta. Od ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava najviše je poljoprivrednih gazdinstava u intervalu od 0,1 do 0,5 ha - precizirali su iz Ministarstva.

Odgovarajući na pitanje koji su razlozi neobrađenih površina poljoprivrednog zemljišta u Crnoj Gori, iz Ministarstva su saopštili da i pored činjenice da Crna Gora ima visok stepen obradivog zemljišta po glavi stanovnika (0,49 ha), problem predstavlja usitnjenost parcela, što dodatno otežava ozbiljniju industrijsku proizvodnju u oblasti poljoprivrede.

- Ako posmatramo strukturu korišćenog poljoprivrednog zemljišta, učešće livada i pašnjaka u ukupno korišćenom poljoprivrednom zemljištu iznosi skoro 95%, dok sve ostale kategorije iznose skupa oko pet odsto. Veliki broj neobradivih površina posljedica je i velikog udjela pašnjaka, kao manje produktivne kategorije, u ukupnoj površini poljoprivrednog zemljišta u Crnoj Gori - pojasnili su iz Ministarstva.

Oni dodaju da i neažuriranost katastarskih podataka o korišćenju i klasi pojedinačne parcele, koji mogu znatno da odstupaju od realne situacije na terenu, usporava cjelokupnu proceduru davanja u zakup zemljišta.

- Dodatno problem predstavljaju intenzivna urbanizacija i napuštanja poljoprivredne prakse u ruralnim područjima. Kako bi se ovo spriječilo, jedan od ključnih zadataka jeste da se obezbijedi njegovo pravilno korištenje i zaštita od stalne konverzije u nepoljoprivredna zemljišta - poručeno je iz Ministarstva.

Iz tog resora navode da poljoprivredno zemljište u državnoj svojini, koje se duži period nije koristilo i bilo je u zapuštenom stanju, predstavlja značajan neiskorišćeni potencijal.

- Kako bi se ovakvo zemljište valorizovalo na održiv način, kroz kvalitetne projekte iz oblasti poljoprivrede, Ministarstvo poljoprivrede oglašava u zakup poljoprivredno zemljište u državnoj svojini - rekli su predstavnici Ministarstva.

Oni su podsjetili da je Vlada je u prethodnom periodu formirala Komisiju za valorizaciju poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini sa zadatkom da koordinira i predlaže modele vezane za valorizaciju zemljišta, priprema dokumentaciju, ali i da preduzima druge aktivnosti u cilju zaštite, iskorišćavanja i ukupnog unapređenja poljoprivrednog zemljišta.

- Od momenta formiranja ove komisije 2017. godine, sprovedene su procedure kojim je u dugoročan zakup dato oko 270 ha državnog zemljišta za obavljanje mješovite poljoprivredne proizvodnje - kazali su iz Ministarstva i dodali da su potpisani ugovori o zakupu na period od 15, odnosno 30 godina na lokalitetima Šas i Briska Gora (Ulcinj), Vranovići (Kotor) i Golubovci (Podgorica).

- Kratkoročno, odnosno na period od jedne do pet godina, pod zakupom je trenutno oko 60 ha poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini - precizirali su predstavnici Ministarstva poljoprivrede.

Oni su najavili da je u postupku formiranje nove komisije za valorizaciju poljoprivrednog zemljišta kojom koordiniše Ministarstvo finansija i socijalnog staranja.

- Ova komisija će nastaviti da oglašava u zakup i ostale komplekse poljoprivrednog zemljišta na teritoriji cijele Crne Gore, a koji imaju potencijal da kroz kvalitetne projekte iz oblasti poljoprivrede višestruko doprinesu razvoju - kazali su predstavnici Ministarstva poljoprivrede.

Oni su dodali da je osnovna strategijska odluka Crne Gore vezano za poljoprivredno zemljište trajna zaštita tog zemljišta za potrebe poljoprivredne proizvodnje kako bi se osigurala sigurnost proizvodnje hrane za stanovništvo.

- U tom smislu Ministarstvo će nastaviti sa podsticanjem primarne poljoprivredne proizvodnje i obrade poljoprivrednog zemljišta kroz razne vidove podrške - rekli su iz Ministarstva.

Poljoprivrednik Veselin Jovović iz bjelopavlićkog sela Jelenak ostvaruje proizvodnju na 17.000 metara kvadratnih u plastenicima i na 17 hektara na otvorenom. On se plaši da će se zbog enormnog rasta cijena vještačkog đubriva i naftnih derivata zemljište u narednom periodu još manje obrađivati.

- Sad će zemljište još manje da se obrađuje s obzirom na to da je đubrivo poskupilo 200 posto. Cijena nafte takođe raste vrtoglavo i smatram da bi država morala da se uključi i da subvencionira đubrivo i naftu poljoprivrednicima - kazao je Jovović Pobjedi.

On, ipak, dodaje da i pored rasta troškova proizvodnje neće odustati jer je sjeme već kupio.

- Nema odustajanja, ako budemo na nuli biće dobro - navodi Jovović.

On smatra da država treba da stimuliše poljoprivrednike da privedu namjeni zapuštena poljoprivredna zemljišta.

- Mislim da treba nekultivisana zemljišta da se privedu namjeni. Podsticajnim mjerama treba uticati da dovedemo namjeni zapuštene parcele. Država treba da stane iza seljaka i da Ministarstvo poljoprivrede podrži svakog ko hektar zapuštene parcele dovede u red, tako što bi ga stimulisali bespovratnim sredstvima - rekao je Jovović.

Veselina Jovovića naročito brinu moguće posljedice zbog ratnih dešavanja u Ukrajini.

- Mislim da ćemo se dobro zamisliti. Bojim se da ne dođe do nestašice hrane, ako ova kriza bude ovako žestoka, kako se naslućuje - ističe Jovović.

On podsjeća da je poljoprivredna proizvodnja vezana za turizam i zavisna od uspješnosti turističke sezone.

- Plašim se da tokom ljetnje sezone neće biti Ukrajinaca i Rusa, kao i da Evropljani mogu odlučiti da ne ljetuju zbog aktuelne krize - rekao je Jovović.

On dodaje da država mora jače i više da pomogne poljoprivrednicima.

- Agrobudžet je nešto povećan, ali to je nedovoljno. Naši sitni proizvođači se povlače, ne mogu da izdrže "utakmicu". Evo ja sam jedan od većih proizvođača pa sam u dilemi da li da smanjujem proizvodnju, jer su rizik i neizvjesnost ogromni - naglasio je Jovović.

On, ipak, dodaje da je spreman da radi i za malu dobit ako bi država više subvencionisala proizvodnju.

- Mi smo spremni da radimo da bi se obezbijedile bar osnovne količine proizvoda za domaće tržište, ako ne za turiste. Međutim, da bi se smanjio uvoz hrane mora država mnogo "žešće" da subvencionira poljoprivrednike - poručio je Jovović.

Iz Ministarstva poljoprivrede nijesu odgovorili na pitanje da li se i dalje razmišlja o uvođenju viših poreza na neobrađeno zemljište, kako bi se možda na taj način povećale obrađene površine.

Sredinom 2018. Pobjedi je iz prethodnog ministarstva poljoprivrede saopšteno da nova zakonska rješenja treba da doprinesu boljoj valorizaciji poljoprivrednog zemljišta i zaštiti od svih vidova promjena namjene, različitih degradacija i štetnih uticaja i budu osnov za progresivniju politiku oporezivanje za neobrađivane površine.

Prije osam godina najavljivano je da će Zakonom o poljoprivrednom zemljištu biti precizirano da se vlasnici velikih parcela, koje se ne obrađuju, oporezuju po višim stopama.