NavMenu

Kapitalni budžet za narednu godinu 248 mil EUR - Planirana realizacija 302 projekta, od čega 117 potpuno novih

Izvor: eKapija Ponedjeljak, 22.11.2021. 14:52
Komentari
Podeli
Zdravo Krivokapić (Foto: YouTube/Vlada Crne Gore/Screenshot)Zdravo Krivokapić
Kapitalni budžet za narednu godinu biće rekordni, iznosiće 248 mil EUR i biće za 108% veći u odnosu na prethodni, rekao je predsjednik Vlade Crne Gore Zrdavko Krivokapić na konferenciji za novinare. Kako je istakao, planirana je realizacija ukupno 302 projekta, od čega 117 potpuno novih.

On je predstavljajući kapitalni budžet za 2022. godinu i program Crna Gora odmah rekao da je vrijednost 177 novih projekata 549 mil EUR. Cilj ovog programa, istakao je, jeste podizanje kvaliteta života svih građana.

- Kapitalni budžet u iznosu od 248 mil EUR predstavlja 11% ukupnog budžeta, a cilj nam je unapređenje kvaliteta života građana. To ćemo uraditi kroz pet potciljeva - unapređenje zdravstvenog sistema, kvaliteta obrazovanja, infrastrukture u turizmu, snaženje saobraćajne infrastrukture, kao i ulaganje u kulturnu baštinu, s posebnim akcentom na kulturno nasljeđe - rekao je Krivokapić.

Raspodjela budžeta po sektorima

Kada je riječ o saobraćajnoj infrastrukturi, Krivokapić je rekao da je za 130 projekata opredijeljeno blizu 170 mil EUR.

- To su autoput, 75 magistralnih puteva, kao i 54 lokalne saobraćajnice.

Za zdravstvo je izdvojeno 8,78 mil EUR, a planirana je realizacija ukupno 25 projekata.

- Budžetom je obuhvaćeno 14 bolnica, 10 domova zdravlja i stomatoloških ambulanti, kao i jedna mjesna ambulanta. Naš cilj je da naredne godine vratimo stomatološka ambulante u škole - najavio je premijer.

Kada je riječ o obrazovanju, u ukupno 43 projekta biće uloženo 16,12 mil EUR. Planirano je 17 vrtića, 16 osnovnih škola, te 10 pojekata iz kategorije ostalo.

Krivokapić je, govoreći o izdavanjima sa socijalnu, istakao da je za ovaj segment izdvojeno malo novca, te da se nada da će naredne godine to biti ispravljeno. Budžetom je predviđeno da 1,15 mil EUR bude uloženo u dva doma za stare i dva centra za djecu sa smetnjama u razvoju.

- Uprkos očekivanjima, ova Vlada nastaviće da ulaže u turizam, pa će u 16 projekata biti uloženo 21,38 mil EUR - rekao je premijer.

Sredstva će, kako je najavio biti uložena u sedam ski centara, te u devet projekata unapređenja turističke ponude.

Vlada je kapitalnim budžetom za 2022. godinu 3,77 mil EUR opredijelila za 15 objekata iz oblasti kulture, dok će u 14 projekata državne uprave biti uloženo 9,1 mil EUR.

- Za sport je opredijeljeno 4,89 mil EUR, a sredstva će biti uložena u 10 saportskih terena i sala, tri stadiona i tri sportska bazena - najavio je Krivokapić.

U 40 projekata iz oblasti ekologije biće uloženo ukupno14,12 mil EUR. Prema najavama, planirana je sanacija četiri dponije, nastavak gradnje eko efikasne zgrade, te realizacija 35 projekata vodovodne i kanalizacione mreže.

Najviše novca za sjever

Krivokapić je istakao i da je za ovu Vladu najvažnije očuvanje sjevera Crne Gore, kako ovaj region više ne bi bio prostor sa koga odlaze ljudi.

- Najviše novca izdvojeno je za sjeverni region - 76,6 mil EUR, gdje je planirano 113 projekata. U 109 projekata u centralnom regionu biće uloženo 60,5 mil EUR, dok je za 73 projekta na jugu opredijeljeno 26,7 mil EUR. S obzirom da je južni region znatno razvijeniji u odnosu na sjeverni, odlučili smo se za balans - poručio je Krivokapić.

Kako je istakao, 2022. godine će i per kapita budžet na sjeveru biti više od dva puta uvećan.

- Tako sjeverni region dobija 475,42 EUR, centralni 198,52, a južni 172,43 EUR po građaninu - dodao je.

Govoreći o sredstvima za opštine, Krivokapić je rekao da ukoliko neko smatra da je loše prošao, to nije odgovornost Vlade.

- Od maja mjeseca pozivali smo lokalne samouprave da dostave projekte. Međutim, oni nisu imali spremno ništa što bismo mogli da prihvatimo - rekao je premijer.

Govoreći o najvažnijim projektima, Krivokapić je najavio gradnju Opšte bolnice u Pljevljima, kao i završetak radova na objektu Crnogorske akademija nauke i umjetnosti za šta je opredijeljeno 3 mil EUR, a istakao je da će i tokom 2022. godine sigurno biti završen i stadion na Cetinju.

Saobraćajna infrastruktura

Govoreći o saobraćajnoj infrastruri, Krivokapić je istakao da ja plan da Crna Gora ima tri saobraćajna čvora koji će obezbijediti cirkulaciju i brži promet ljudi i robe do određene destinacije.

- Dionica autoputa Smokovac - Mateševo građevinski će biti završena u roku. Nova Jadransko-jonska magistrala ne ide ni visoko ni pored mora, već od Čapljine, dolazi do Nudola, i u Grahovu ulazu i u Crnu Goru. Preko Čeva ide do Podgorice, pa za Tiranu - rekao je premijer.

Istakao je da drugi regionalni put od Nikšića ka Plužinama predstavlja "najveće zastiđe Crne Gore".

- On treba da poveže Sarajevo sa Tiranom i bude brza magistrala. Ako pogledate ta tri ključna čvorišta - on predstavlja raskrsnicu svih puteva - dodao je.

Kada je riječ o finansiranju, predsjednik Vlade rekao je da će za dionicu Mateševo-Boljare Krivokapić Vlada naći kredit, za Jadransko jonsku magistralu najvjerovatnije će dogovoriti način realizacije, dok je za put koji će spajati Sarajevo i Tiranu rekao da je velika vjerovatnoća da dobiju sredstava Evropske razvojne banke.

Završetkom prve dionice autoputa u roku, stvaraju se šanse da do kontakt tačke vezane za Boljare možemo doći do decembra 2027. godine.

Na pitanje novinara o tome da li ima naznaka kada bi mogla da počne izgradnja druge faze autoputa, Krivokapić je rekao da za dionicu od Mateševa do Andrijevice još uvijek nije gotov idejni projekat.

- Čim projekat bude gotov, krenućemo u preispitivanje kreditnog aranžmana i očekujemo da će u septembru 2022. biti nastavak tog dijela od Mateševa do Andrijevice. Projekat vezan za put Andrijevica - Boljare je u završnoj fazi i ostalo je samo da se od tri varijante zaobilaznice izabere najoptimalnija. Nadamo se investitoru koji će biti spreman da koncesijom uđe u realizaciju toga projekta, tako da bismo susretno radili Mateševo-Andrijevica i Andrijevica-Boljare - istakao je Krivokapić.

Na pitanje kada će početi izgrdanja Jadransko-jonske magistrale, Krivokapić je rekao da još uvijek ne može govoriti o detaljima.

- Međutim, na osnovu razgovora koje sam imao, ubijeđen sam da će se naći američki investitor koji bi bio spreman da realizuje taj zahtjevan projekat - zaključio je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić.

Energetska kriza

Premijer se na konferenciji osvrnuo i na energetsku krizu, ističući da će situacija u crnoj Gori biti održiva, "nezavisni od onoga što je karakteristika ostatka regiona". Kako je rekao, Crna Gora treba da iskoristi prirodne potencijale koje posjeduje.

- To znači da pod hitno treba graditi HE Komarnica, VE Gvozd i VE Brajići, solarne elektrane na Briskoj gori i Veljem brdu. Međutim, ukoliko nemate stabilan energetski izvor, koji je u Crnoj Gori zasad samo TE Pljevlja, sve ostalo zavisi od prirodnih događaja - dodao je.

Krivokapić je na kraju konferencije poručio da Crna Gora naredne godine treba da postane najveće gradilište u Evropi,
te da je ubijeđen da neće biti poslanika koji neće dići ruku za predloženi budžet, jer se radi o programu, a ne o politici.

- Jedini pravi put je put preko programa, a ne politike. Građani žele vidljiv rezultat - saopštio je Krivokapić.

Pozvao je i da se Vlada smijeni već u februaru, ukoliko se ne ispoštuje dogovorena minimalna cijena rada.

- Hoćemo da radimo, gradimo i da svi građani osjete boljitak. Dovoljno smo vremena izgubili, sada je vrijeme da krenemo u realizaciju ovih projekata. Crna Gora nema vremena za čekanje - zaključio je Krivokapić.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.