Aktivnosti oko HE Dabar ne staju: Raspisan javni poziv za izradu glavnog projekta
Unatoč buri koja se prethodnih mjeseci dizala oko izgradnje hidroelektrane Dabar, kao prve HE u sklopu projekta Gornji horizonti, čini se da se sa njegovom realizacijom nije stalo. Danas je raspisan javni poziv za izradu tehničke dokumentacije glavnog projekta za ovu hidroelektranu sa projektantskim nadzorom nad istražnim radovima. Radi se o ugovoru vrijednom oko 6, 1 milijuna KM (iznos bez PDV-a).
Osim ove, a u sklopu projekta Gornji horizonti planirana je izgradnja još dvije HE Dubrovnik II i HE Ombla u Hrvatskoj.
A zašto je tolika uzbuna građanskih udruga i ekoloških aktivista te neovisnih stručnjaka? Pa oni upozoravaju da će, ako se ovi projekti ostvare, prouzrokovati zaslanjenje delte Neretve i potpuni nestanak poljoprivredne proizvodnje u regiji, te presušivanje parka prirode Hutovo blato. Prema njihovim procjenama, izgradnja hidroelektrane Dabar bi i Republiku Srpsku mogla ostaviti bez dostatnih količina vode područje uz dolinu Neretve, što će dugoročno biti katastrofalno za poljoprivrednu proizvodnju.
Ovim projektom je predviđeno da će za potrebe HE Dubrovnik 2 iz sliva Neretve i Trebišnjice preusmjeravati ogromna količina vode, veća nego što je cijeli protok Neretve u Mostaru, što će imati drastičan utjecaj na hidrologiju i ekologiju cijele istočne Hercegovine i Malostonskog zaljeva sve do delte Neretve.
I Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) uputio je vladama u Republici Srpskoj i Hrvatskoj, koje su pokrenule ovaj projekt, da ga zaustave dok se ne izradi sveobuhvatna studija utjecaja na okoliš. Iz WWF-a smatraju da je projekt rađen bez odgovarajućeg pristupa, pripreme i uključivanja šire zajednice.
Osim NVO-a i građana i Federalno ministarstvo okoliša i turizma(FMTOI)je pokrenulo upravni spor podnošenjem tužbe Okružnom sudu u Banja Luci, nakon što je resorno Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije u Republici Srpskoj odobrilo spornu Studiju uticaja na okoliš projekta HE Dabar i ignoriralo sugestije FMOIT, kao i komentare udruženja i lokalnog stanovništva u FBiH.
Razlog je što je studija bez posebnog poglavlja s procjenom uticaja na okolinu u FBiH, koji je trebao obuhvatiti i procjenu uticaja na okolinu u prekograničnom kontekstu na Republiku Hrvatsku.
D.Kozina