Gavran: Nepovoljna vanjskotrgovinska razmjena BiH

Pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine ostvarene u periodu januar - maj 2012. ne daju povoda optimizmu, rekao je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu projekt-menadžer u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTKBiH) Igor Gavran.

Nedovoljno saniranje šteta uzrokovanih vremenskim nepogodama, posebno u poljoprivredi, kako je kazao, čini upitnim mogućnost povećanja izvoza tog sektora u narednom periodu, dok ekonomska letargija na domaćem i nestabilnost na tradicionalnim izvoznim tržištima ne osiguravaju pozitivniji trend ni u drugim sektorima.

Gavran je istaknuo da se posebno dramatičan pad izvoza u spomenutom periodu dogodio u trgovini električnom energijom, čija je vrijednost smanjena za čak 150.014.136 KM, odnosno 68,08 posto, uz dodatno povećanje vrijednosti uvoza za 27.481.674 KM, odnosno 56,50 posto.

"Time je iz kontinuirano izrazitog suficita Bosna i Hercegovina prešla u deficit u trgovini električnom energijom, što je zaista nepojmljivo, s obzirom na energetske potencijale i raspoložive proizvodne kapacitete. Slične posljedice imalo je i drastično smanjenje izvoza koksa i polukoksa za čak 102.678.135 KM,odnosno 74,78 posto i samo ova pogoršanja, uz istodobno znatno povećanje vrijednosti uvoza sirove nafte i naftnog plina, rezultirala su umanjenjem našeg vanjskotrgovinskog salda za gotovo 400 miliona KM", kazao je Gavran.

Kako je danas prezentirano, u periodu januar - maj 2012. ostvaren je izvoz iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti 3.216.397.180 KM, što je za 226.042.418 KM, odnosno 6,57 posto manje u odnosu na isti period prošle godine, dok je vrijednost uvoza iznosila 5.851.475.098 KM, što je za 32.447.365 KM, odnosno 0,56 posto više u odnosu na prvih pet mjeseci 2011. godine.

"Ovako nepovoljne promjene rezultirale su smanjenjem pokrivenosti uvoza izvozom za 7,08 posto te je u ovom periodu iznosila 54,97 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit povećan za 10,88 posto, dostigavši vrijednost od 2.635.077.918 KM", istaknuo je Gavran.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine u periodu januar - maj, kako je kazao, ostale su pojedine članice CEFTA-e 2006, prije svega, susjedne zemlje i zemlje Evropske unije.

"Na vodećim izvoznim tržištima izvoz je povećan samo u Njemačku za 4,50 posto i Austriju za 1,07 posto, dok je na svim ostalim smanjen u rasponu od 5,30 posto u Italiji do 26,61 posto u Srbiji. Kada je riječ o ostalim značajnijim tržištima izvoz je u spomenutom periodu znatno povećan na tržišta Rumunije (98,15 posto) i Turske (53,87 posto), ali je zato i uvoz povećan u trgovini sa Švicarskom (27,25 posto), Rusijom (15,93 posto), Mađarskom (13,09 posto) i Njemačkom (12,57 posto). Smanjenje uvoza iz značajnijih tržišta ostvareno je jedino u trgovini s Austrijom (6,99 posto) i Hrvatskom (1,28 posto)", rekao je Gavran

Respektabilan nivo pokrivenosti u periodu januar - maj, kako je naglasio, BiH je ostvarila s Njemačkom (95,30 posto), Italijom (82,42 posto), Austrijom (72,84 posto), Turskom (55,52 posto) i još nekim državama.

U većini sektora privrede u periodu januar - maj, po Gavranovim riječima, uočljivo je smanjenje i izvoza i uvoza, ali uglavnom bez drastičnih promjena.

Izvoz je povećan samo u sektorima "Mašine, aparati, mehanički uređaji,kotlovi i dr.“ (5,68 posto), "Rude, metali i proizvodi…" (2,39 posto) i "Kamen, kreč, cement, beton..." (1,26 posto), a najviše je smanjen u sektorima "Mineralna goriva i električna energija" (45,16 posto) i "Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, kaučuk, guma“ (5,88 posto).

Najveća vrijednost izvoza u spomenutom periodu ostvarena je u sektorima "Rude, metali i proizvodi…" (861.670.487 KM), "Drvo, papir i namještaj“ (606.931.623 KM) i „Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“ (485.924.241 KM), a uvoza u sektorima „Mineralna goriva i električna energija“ (1.319.154.296 KM), „Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“ (1.078.720.616 KM) i Agroindustrijskom sektoru (1.023.938.813 KM).

"U svakom slučaju, bez poboljšanja uslova poslovanja, koji su „domaći“ problem, te pristupa novim tržištima, ni vanjskotrgovinska razmjena ni drugi ekonomski pokazatelji u Bosni i Hercegovini ne mogu se značajnije poboljšati. Obzirom na iznimno loše rezultate u posljednjem kvartalu prethodne godine, moguć je statistički prijelaz iz negativnog u blago pozitivni trend do isteka 2012. godine, ali to suštinski ne bi promijenilo cjelovito nepovoljnu situaciju. Ipak, ove i ovakve godine bi se mogli uskoro s nostalgijom sjećati, ukoliko sve skorija promjena vanjskotrgovinskog režima s Republikom Hrvatskom bude značila i dugoročni gubitak ovoga tržišta", zaključio je Gavran.

eKapija.ba/FENA