ilustracija (Foto: zhangyang13576997233/shutterstock.com) Iako je BiH u 2023. godini, ali i godinama ranije, najviše izvozila električnu energiju, pojedini sumnjaju da bi se uskoro mogla suočiti s tim da postane zavisna od njenog uvoza, a sve zbog dotrajalosti postojećih kapaciteta, prije svega termoelektrana.
S navedenim su saglasni i stručnjaci, poručujući da BiH još uvijek ne bi trebalo da ubrzano slijedi politiku tzv. Zelene agende, jer trenutno nema takav luksuz da ugalj zamijeni obnovljivim izvorima energije, poput vjetra i sunca, i da bi eventualni prestanak rada bilo kojeg postrojenja napravio ogroman problem.
A u skladu sa pričom o dotrajalosti termopostrojenja, gotovo da nijedna TE u BiH nije pri kraju svog radnog vijeka (izuzev Stanara), i sve one rade redovne remonte koji im produžavaju "život" za nekoliko godina ili otvaraju nove blokove.
Takva je i Termoelektrana Gacko, koja je nedavno obilježila 40 godina rada, a što bi prema prognozama trebalo da znači da je ispunila svoje radne obaveze. Ipak, i u Gacku su svjesni da bi gašenje elektrane značilo krah na mreži, jer se u ovoj hercegovačkoj opštini, uz TE Ugljevik, proizvodi gotovo dvije trećine struje za potrebe Srpske.
- Ako ne budemo vodili mudru politiku, mislim u energetskom sektoru, biće problema - poručuje Maksim Skoko, vršilac dužnosti direktora RiTE Gacko.
Pojašnjava da u Srpskoj postoje strategije razvoja energetskog sektora, ali...
- Strategija razvoja energetike je ovdje kao 'švedski sto', bez konkretnih zaključaka. Institucije Srpske morale bi donijeti jasne smjernice u kom pravcu da se ide, da ne bismo došli u situaciju da u nekom momentu postanemo elektroenergetski zavisni - navodi on.
Na pitanje na šta konkretno misli, Skoko odgovara:
- Ni u kom slučaju ne smijemo ići ubrzano prema toj Zeleni agendi. Jeste da postoje određeni pritisci i da će se prema tome morati ići, ali to mora ići znatno sporije, jer je tehnički nemoguće samo da se oslonimo na te izvore.
Kako dalje kaže, jedino rješenje u ovom trenutku jeste ulaganje u proizvodno-ekološke rekonstrukcije i rudarsku opremu i mehanizaciju postojećih postrojenja.
- Tu prije svega mislim na RiTE Gacko i Ugljevik, jer to je izvjesna bazna energije na koju se može osloniti Republika Srpska. Tu su i tri hidroelektrane, ali su one nedovoljne za snabdijevanje domaćeg konzuma. Pored ovoga, naravno da treba da idemo u dalji razvoj zelenih izvora i u pravcu daljeg razvoja mreže i prekograničnih kapaciteta - pojasnio je Skoko za Nezavisne novine.
Neki proizvodni termoenergetski kapaciteti u BiH stariji su i po dvije decenije od gatačkog. I u FBiH je slično kao u Srpskoj. Više od tri četvrtine električne energije proizvodi se u dvije termoelektrane, u Kaknju i Tuzli.
TE Kakanj ima izgrađenih sedam termoblokova, od kojih su u pogonu trenutno tri, sa ukupnom snagom 450 MW, od kojih je "najmlađi" izgrađen 1988. godine. U TE Tuzla postoji šest termoblokova, a u pogonu su četiri, od kojih je posljednji, odnosno Blok 6 izgrađen 1978. godine.
U obje TE se, pored električne, proizvodi i toplotna energija, a istek eksploatacionog vijeka termoblokova je između 2025. i 2035. godine.
Međutim, planovi su otvaranje novih termoblokova, jer su potrebe velike, a obnovljivi izvori energije još uvijek nisu u mogućnosti da situaciju uhvate pod kontrolu.