Ilustracija (Foto: one photo/shutterstock.com) Tehnologije precizne poljoprivrede su kod nas prisutne, ali nisu u velikoj mjeri zastupljene, bar kada je u pitanju dio koji se odnosi na varijabilnu sjetvu i primjenu pesticida. Sa druge strane sve je veći broj površina na kojima se primenjuju VRA mape đubrenja (đubrenje sa promjenljivom normom). Ohrabruje i činjenica da sve veći broj imanja ima stručno lice zaduženo za uvođenje sistema i tehnologija precizne poljoprivrede, koje svoje aktivnosti započinje digitalizacijom parcela i nabavkom nove mehanizacije koja može da odgovori novim zahtjevima.
Razlog zbog čega je danas uglavnom prisutna samo na većim imanjima je taj što je uvođenje tehnologija precizne poljoprivrede skup i višegodišnji proces, koji zahtijeva veće površine kako bi investicija mogla da se isplati i počne da donosi benefit. Imajući navedeno u vidu, jasno je da ratarska proizvodnja prednjači kada je u pitanju zastupljenost ovih tehnologija.
Stečeno znanje primjeniti na terenu
Kako bi spremno odgovorili na implementaciju novih tehnologija potreban je stručni kadar, koji bi znanje primjenio u praksi. Na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu je od ove akademske godine uveden novi smjer na master studijama Precizna poljoprivreda, koji je u okviru Departmana za poljoprivrednu tehniku.
Cilj studijskog programa je da se obrazuju master inženjeri koji će stečeno znanje sprovesti na terenu, i to kroz različite sisteme praćenja, mjerenja stanja i reakcije jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva ili zasada, kao i domaćih životinja na osnovu čega bi se mogli donijeti novi zaključci shodno prikupljenim informacijama, a zbog kojih bi došlo do povećanja efikasnosti, produktivnosti i ekonomičnosti poljoprivredne proizvodnje.
Ideja za uvođenje novog smjera potiče od informacija iz IT sektora, koji je zaslužan za upoznavanje poljoprivredne struke sa mogućnostima savremenih digitalnih tehnologija, ali je ujedno zaslužan i za probleme koje je njihovo nepoznavanje poljoprivrede "iznijelo" u prvi plan već nakon prvih pokušaja implementacije različitih platformi i drugih alata koje su iznjedrili kao rješenja.
Diplomirani inženjer poljoprivrede je osoba od koje mora da krene sve. Prema specifičnostima svog imanja po pitanju zemljišta, klime, sjetvene strukture i ostalog, definiše šta od sistema i tehnologije precizne poljoprivrede treba implementirati i u kom vremenskom periodu isto treba uraditi. Na osnovu toga se gazdinstvo odlučuje za kupovinu odgovarajuće mehanizacije, vršenje različitih analiza zemljišta ili biljnih indeksa, a na samom kraju i upotrebu neophodnih alata i softvera koje nudi IT sektor.
Primeri zapadnih zemalja
Namijenjen svim diplomiranim inženjerima poljoprivrede, koji upisuju bez polaganja diferencijalnih ispita, kao i studentima Šumarskog, Tehnološkog, Prirodno matematičkog i Fakulteta tehničkih nauka uz polaganje dva do deset diferencijalnih ispita. Studije traju dva semestra, u okviru kojih slušaju tri obavezna i četiri izborna predmeta. Program je koncipiran tako da obuhvata 12 različitih naučnih oblasti, pa studenti kroz izborne predmeta sami odlučuju u kojoj od užih naučnih oblasti žele da se usavršavaju. Preciznu poljoprivredu u odnosu na druge smjerove izdvaja izrazita multidisciplinarnost, što generalno nije odlika master studija.
- Od 2016. godine asistent Vladimir Višacki i ja smo posjetili preko 20 različitih kompanija koja se bave preciznom poljoprivredom i u okviru različitih programa razmjene nastavnog kadra boravili u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i drugim zemljama. Sve navedeno je bilo u cilju analiziranja njihovog rada na polju obuke studenata precizne poljoprivrede. Rezultat svega toga je program smjera Precizna poljoprivreda u obliku kakav je danas prisutan na našem fakultetu - navodi profesor rukovodilac studijskog programa Aleksandar Sedlar.
Pored Sedlara i Višackog koji su definisali osnovu smjera, u kreiranju su učestvovali svi profesori koji drže predmete na njemu, a bez čijeg rada smjer ne bi bilo ni moguće formirati.
Zainteresovanost nadmašila očekivanja
Po završetku studija, studenti su osposobljeni za raspoznavanje različitih sistema i tehnologija precizne poljoprivrede, kao i za njihovu implementaciju u praksi. Na sajtu fakulteta svi zainteresovani mogu videti koliko novih pristupa poljoprivredi nudi ovaj novi smer.
Ove godine prima se ukupno 15 studenata, 10 na budžetu i pet na samofinansiranju, a prema rečima profesora zainteresovanost je već sad nadmašila očekivanja. Konačna rang lista izlazi 14. oktobra, a upis u prvom konkursnom roku će trajati od 14. do 18. 10.
Svršeni studenti dobijaju titulu mastera poljoprivrede, smer Precizna poljoprivreda, a stečena znanja mogu primijeniti zapošljavanjem na poljoprivrednim imanjima, u kompanijama koje se bave uspostavljanjem ili razvojem alata i tehnologija precizne poljoprivrede, multinacionalnim kompanijama koje zastupaju svjetske brendove kada je u pitanju prodaja mehanizacije, sjemena, kao i drugim privrednim društvima.